Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

GJURIĆ, Petar, veterinar (Krnjak kraj Karlovca, 24. VI. 1887 — Beograd, 30. VII. 1962). Gimnaziju završio u Karlovcu 1905, a kao vojni pitomac 1910. diplomirao i 1914. doktorirao tezom Über den Einfluss von Säuern und Alkalien auf die Magenentleerung na Veterinarskoj visokoj školi u Beču. Služio vojsku u Pardubicama i za I. svjetskog rata na ratištu. Nakon rata pridijeljen Zapovjedništvu konjogojskih zavoda za Hrvatsku i Slavoniju u Zagrebu, gdje 1919. napušta vojsku i postaje suplent te 1920. redoviti profesor fiziologije na novoosnovanoj Veterinarskoj visokoj školi. God. 1920–21. boravi na stručnom usavršavanju u Pragu. Osnivatelj je i prvi predstojnik Zavoda za fiziologiju Veterinarskog fakulteta u Zagrebu. Između dvaju ratova predavao fiziologiju domaćih životinja i na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu. God. 1941. u Beogradu je profesor na Veterinarskom i Medicinskom fakultetu, a po svršetku rata u Zagrebu, gdje je do umirovljenja 1952. predstojnik Zavoda za fiziologiju. God. 1948–54. predavao i na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, a od 1955. u Beogradu je bio ponovno počasni profesor Veterinarskog fakulteta i radio u Institutu za ishranu. Glavno je područje njegova znanstvenog rada bila fiziologija mišićnog tkiva. Surađivao u časopisima Pflügers Archiv der gesamten Physiologie (Berlin 1926), Strahlentherapie (Berlin 1933) i Radiologica (1939).

LIT.: B. Miklaušić: Prigodom 75. god. života prof. dr. Petra M. Đurića. Veterinarski glasnik (Beograd), 16(1962) 4, str. 407–409. — M. Winterhalter: Prof. dr. Petar M. Gjurić. Ibid., 11, str. 1153–1155. — S. Rapić: Profesor dr. Petar M. Gjurić. Vetserum, 10(1962) 10, str. 312–314. — 50 godina Veterinarskog fakulteta u Zagrebu 1919–1969. Zagreb 1969, 15–63, 319–320. — Bibliografija. 50 godina Veterinarskog fakulteta u Zagrebu 1919–1969. Zagreb 1971, 175. — Zaslužni veterinari Hrvatske. Zagreb 1976, 97–99. — M. D. Grmek i V. Dugački: Hrvatska medicinska bibliografija, I/3. Zagreb 1984, 199.
 
Josip Badovinac (1998)