Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

GOPČEVIĆ, Spiridion, publicist i astronom amater (Trst, 9. VII. 1855 — Berlin, 1937). Potomak pomorske i brodovlasničke obitelji iz Poda u Boki kotorskoj. Klasičnu gimnaziju završio 1873. u Melku (Austrija). God. 1875. sudjelovao kao dragovoljac u hercegovačkom ustanku protiv Turaka i 1876. u crnogorsko-turskom ratu. U diplomatskoj službi Kraljevine Srbije bio ataše u Berlinu (1886–87) i Beču (1887–90), gdje je nakon napuštanja službe izdavao tjednik Die Welt i dnevnik Wiener Tagespost. Nakon toga se preselio u Celje, gdje se počeo baviti astronomijom, a 1893. odlazi u Mali Lošinj i tu pod imenom »Manora« osniva prvu zvjezdarnicu u Hrvatskoj. Njezinim je upraviteljem bio do ukidanja 1909. te izdavao i uređivao prvi astronomski časopis u Hrvatskoj na njemačkom jeziku, Astronomische Rundschau, od 1899. do potkraj 1908. God. 1909. odlazi u SAD i nakon nekoliko godina vraća se u Austriju, gdje se posvećuje politici i publicistici. Za I. svjetskog rata došlo je do izražaja njegovo austrofilstvo, a zastupao je i gledište da bi se Srbija imala pridružiti Austriji u ratu protiv Rusije. Nakon rata otišao je u Berlin, i o njegovu kasnijem životu zna se veoma malo. Pisao je romane, drame, novele i pjesme, u SAD je skladao 1912. i dvije opere, ali je poznat po svojim publicističkim, političko-povijesnim i astronomskim radovima. Njegove knjige o prošlosti, ratnim zbivanjima i odnosima na Balkanu, koje je upoznao i kao novinski dopisnik, mogu poslužiti kao građa za poznavanje tamošnjih prilika u drugoj pol. XIX. st. i u prvim desetljećima XX. st. Zastupao je velikosrpske ideje (Makedonce je tako proglasio Srbima) i osnivanje Jugoslavije kao nezavisne države. Baveći se astronomijom, na svojoj je zvjezdarnici najviše promatrao Mjesec, Sunce, zodijakalnu svjetlost, planete Veneru, Mars, Jupiter, pojedine zvijezde, dvojne zvijezde i zvjezdana jata. Na Mjesecu je uočio krater Triesnecker. Na temelju promatranja izradio je kartu Marsa, a istražujući tzv. kanale na Marsu, novootkrivenom je kanalu (koji su 1903. vidjeli on i O. Kučera) dao ime Ister. Istraživao je i Saturnov prsten, a 1895, uspio je vidjeti Veliku maglicu u zviježđu Andromede rastavljenu u pojedine zvijezde, što nije bilo moguće uočiti tadašnjim dalekozorima. Astronomske je radove, pod pseudonimom Leo Brenner, objavljivao u svom popularizatorskom časopisu, koji je donosio i novosti iz astronomije i prirodnih znanosti, a svoja je opažanja tiskao i u drugim publikacijama (Astronomische Nachrichten, Berlin; Denkschrift der Kaiserlichen Akademie der Wissenschaften in Wien; Observatory, London). Publicirao je i tri astronomske knjige. Doticao se graničnih pitanja znanosti (napose astronomije) i filozofije zastupajući scijentističku orijentaciju. Bio je vrstan opažač i raspolagao izvrsnim instrumentima, pa su rezultati njegovih opažanja bili prihvaćeni. Prema njegovu pseudonimu Brenner nazvan je krater na vidljivoj strani Mjeseca. Njegovu su zvjezdarnicu posjećivali ugledni svjetski astronomi. G. se bavio i brodarstvom; iznosio je projekte obnove pomorskoga gospodarstva i raspravljao o modernizaciji parobrodarstva i podizanju trgovačke mornarice.

DJELA (izbor): Montenegro und Montenegriner. Leipzig 1877 (prijevod Pariz 1877). — Die Türken und ihre Freunde und die Ursachen der serbisch-bulgarischen Erhebung. Wien 1878. — Der turco-montenegrinische Krieg 1876–78, 1–3. Wien 1879 (prijevod Beograd 1963). — Oberalbanien und seine Liga. Leipzig 1881 (prijevod Novi Sad 1893). — Bulgarien und Ostrumelien mit besonderer Berücksichtigung des Zeitraumes von 1876–86. Leipzig 1886. — Kriegsgeschichtliche Studien. Erste Reihe: Beiträge zur neueren Kriegsgeschichte der Balkan-Halbinsel. Leipzig 1887. — Serbien und die Serben. Leipzig 1888. — Makedonien und Alt-Serbien. Wien 1889 (prijevod Beograd 1890). — Die Wahrheit über Makedonien. Wien 1890 (prijevod Beograd 1890). — Handbuch für Amateur-Astronomen. Leipzig 1898. — Spaziergänge durch das Himmelszelt. Leipzig 1898. — Neue Spaziergänge durch das Himmelszelt. Berlin 1903. — Das Fürstentum Albanien. Berlin 1914. — Geschichte von Montenegro und Albanien. Gotha 1914. — Russland und Serbien. München 1916. — Kulturgeschichtliche Studien. Bonn—Leipzig 1920. — Österreichs Untergang. Berlin 1920. — Serbokroatisches Gesprächsbuch verbunden mit kurzer Sprachlehre und Wörterverzeichnis. Heidelberg 1920.
 
LIT.: O. Kučera: Opažanje planeta Marsa u opoziciji od g. 1903. Glasnik Hrvatskoga naravoslovnog družtva, 16(1905) str. 125–127. — M. Heim: Spiridion Gopčević. Leben und Werk. Wiesbaden 1966. — I. Zloković: Spiridion Gopčević. Godišnjak Pomorskog muzeja u Kotoru, 15(1967) str. 147–165. — M. Božičević: Astronomsko povezivanje otoka Lošinja i Brača. Priroda, 65(1976) 10, str. 310–313. — L. Randić: Časopis za popularizaciju astronomije »Astronomische Rundschau«. Zbornik radova drugog simpozija iz povijesti znanosti. Prirodne znanosti u Hrvatskoj u XIX. stoljeću. Zagreb 1980, 107–108. — Isti: Spiridion Gopčević i njegov astronomski rad u Malom Lošinju. Zbornik radova o prirodoslovcu Ambrozu Haračiću. Zagreb 1981, 199–205. — V. Muljević: Stav Spiridiona Gopčevića o parobrodarstvu početkom dvadesetog stoljeća. Ibid., str. 207–215. — F. Zenko: Filozofijski i ideologijski momenti u Gopčevićevu djelu »Neue Spaziergänge durch das Himmelszelt«. Ibid., str. 217–222. — Ž. Dadić: Povijest egzaktnih znanosti u Hrvata, 2. Zagreb 1982, 275–276. — I. Pederin: Velikosrpska promidžba i subverzija u Dalmaciji između 1908. i 1912. Forum, 36(1997) 9/10, str. 1269–1270.
 
Stipe Kutleša (2002)