HEĆIMOVIĆ, Viktor Duško

HEĆIMOVIĆ, Viktor Duško, arhitekt (Otočac, 11. III. 1902 — Krapinske Toplice, 24. VI. 1987). Realnu gimnaziju završio u Zagrebu 1920, Visoku tehničku školu polazio u Gdańsku a arhitekturu diplomirao na zagrebačkom Tehničkom fakultetu 1926. Do 1930. radi u Zagrebu na izgradnji Medicinskog fakulteta, u građevnom poduzeću »Sunko i Jungmann« te na gradnji klaonice u Heinzelovoj ulici, potom do 1945. u Odsjeku za novogradnje i održavanje zgrada Građevinskog odjela Gradskog poglavarstva (s arhitektima S. Hribarom, I. Zemljakom, V. Antolićem, A. Ulrichom, F. Bahovcem i Z. Kavurićem) projektira, organizira i nadzire složene građevinske radove te sudjeluje u procjenama periferijskih kuća i zemljišta, interesirajući se posebno za socijalne stambene prilike periferije. Bavi se i problemom izgradnje škola te ispitivanjem odnosa broja djece i socijalnog sastava stanovništva. Radeći u Građevinskom odjelu imao je priliku donekle utjecati na urbani razvoj Zagreba 1930-ih. Kao član socijalno orijentirane skupine arhitekata Radna grupa Zagreb (Antolić, Kavurić, J. Pičman, J. Seissel, B. Teodorović, E. Weissmann) 1931–32, dao je znatan prinos razvoju moderne arhitekture sudjelujući na mnogim natječajima, na IV. izložbi grupe Zemlja 1932. s temom Kuća i život te na izložbi CIAM (Congrès Internationaux d’Art Moderne) u Parizu 1933. Nakon II. svjetskog rata H. radi u Građevnom odjelu grada Zagreba na obnovi škola, socijalnih ustanova i stambenoj izgradnji (montažna gradnja i prefabrikacija). S Hribarom i Zemljakom 1952–56. u Zavodu za urbanizam grada Zagreba sastavlja opsežan elaborat kao podlogu za urbanistički plan grada, a do 1964. bavi se stambenim problemima, standardizacijom i tipovima osnovnih škola u Sekretarijatu za građevinarstvo. Sudjeluje na prostornom planu Južnog i Gornjeg Jadrana i na planu Dubrovnika (1964–69), izradivši program dugoročnog razvoja i prostornog uređenja jadranskog područja. Izrađuje planove zagrebačke regije i obalnog područja Save, radi na planiranju stanovanja i urbanizmu Osijeka te problemu zaštite voda u kršu i njegovoj ekologiji. O školstvu, urbanizmu i regionalnom planiranju, ekonomici stambene izgradnje te vodama i vodnim tokovima u prostornom planiranju pisao je stručne članke u publikacijama Općina grada Zagreba (Zagreb 1938) i Krš Jugoslavije, 6 (Zagreb 1969) te u periodicima Tehnički pregled (1950), Privreda Zagreba (1955), Ekonomski pregled (1958) i Građevinar (1958).