Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

HELMER, Hermann Gottlieb, arhitekt (Harburg, 13. VII. 1849 — Beč, 2. IV. 1919). Pohađao Građevno-obrtnu školu u Nienburgu, potom Akademiju primijenjene umjetnosti u Münchenu. Od 1868. radi kao crtač u Atelieru Fellner u Beču. God. 1870. dobio je prvu nagradu na natječaju za varaždinsko kazalište i redutnu dvoranu. Kao samostalni arhitekt vodio gradnju (do 1873) u Varaždinu, gdje je upoznao buduću suprugu Filipinu Levantić. God. 1873. s F. Fellnerom u Beču osniva i vodi (do 1916) tvrtku »Fellner i Helmer«. Tvrtka je projektirala i izvela u srednjoj i istočnoj Europi niz koncertnih dvorana, gradskih palača, stambenih zgrada, ljetnikovaca, hotela, robnih kuća te pedesetak reprezentativnih kazališnih zgrada u historicističkim oblicima visoke renesanse, baroka i rokokoa s naglašenom arhitektonskom plastikom i slikarskim ukrasima. Ističu se Narodno kazalište u Budimpešti (1874–75), Novo njemačko kazalište u Pragu (1886–87), Njemačko dramsko kazalište u Hamburgu (1899–1900) te HNK u Zagrebu (1894–95; nacrti iz 1881. i 1894. čuvaju se u Muzeju grada Zagreba). Po njihovim je projektima u Rijeci izvedeno HNK »Ivana pl. Zajca« (1883–85. s prvom čeličnom konstrukcijom gledališta u Hrvatskoj) i palača Modello na Korzu (1895) te u Zagrebu Umjetnički paviljon (1897–98; oblikovan rekonstrukcijom hrvatskog paviljona na Milenijskoj izložbi u Budimpešti 1896, čija je čelična konstrukcija krovišta prenesena u Zagreb), Eskomptna banka u Ilici, kbr. 3 (1898) i rekonstrukcija barokne palače i kule u Visokoj ul., kbr. 22 (1902). God. 1893. sudjelovali su na natječaju za izgradnju školskog foruma u Zagrebu. Bio je članom Društva austrijskih arhitekata i inženjera (od 1876), gdje je djelovao u upravi. Jedan je od utemeljitelja (1907) s Fellnerom Centralnog društva arhitekata Austrije. Sa svojim partnerom bio je cijenjen u Europi kao teoretičar i vrsni graditelj kazališnih zgrada. Građevine su projektirali na iskustvima ranijih razdoblja, ostvarivši tip suvremenog teatra s novom prostornom koncepcijom pozornice i gledališta, upotrebljavajući pri tom često i čelične konstrukcije kupola i krovišta. Predavanja, koja su držali o svojim građevinama, objavljivana su u stručnom tisku Austrijske udruge inženjera i arhitekata. God. 1999. priređena im je izložba u Grazu te 2001. u Zagrebu, Varaždinu i Rijeci.

LIT.: I. Kršnjavi: Ogled na razvoj hrvatske umjetnosti u moje doba. Hrvatsko kolo, 1(1905) str. 295–296. — A. Alliger: Od Varaždina do New Yorka. Povodom 90-godišnjice rođenja i 20-godišnjice smrti čuvenog kazališnog arhitekta Hermana Helmera. Mi i Vi (Beograd), 2(1939) 10, str. 11–13. — Isti: Zanimljive građevine. Hrvatski list, 20(1939) 272, str. 10–11. — H. C. Hoffmann: Die Theaterbauten von Fellner und Helmer. München 1966. — N. Kraus: Projekti za zgradu Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. Čovjek i prostor, 14(1967) 170, str. 8–9. — Đ. Cvitanović: Arhitektura monumentalnog historicizma u urbanizmu Zagreba. Život umjetnosti, 1978, 26/27, str. 142–147. — L. Dobronić: Graditelji i izgradnja Zagreba u doba historijskih stilova. Zagreb 1983. — O. Maruševski: Iso Kršnjavi kao graditelj. Zagreb 1986. — R. Matejčić: Kako čitati grad. Rijeka 1990, 229–236. — O. Maruševski: Školski forum Ise Kršnjavog. Zagreb 1992. — S. Knežević: Zagrebačka zelena potkova. Zagreb 1996, 168–185. — V. Marsić: Kazališta. Od renesanse do Hrvatskog narodnog kazališta. Zagreb 1997, 41–53, 55–77. — Fellner und Helmer. Die Architekten der Illusion. Theaterbau und Bühnenbild in Europa (katalog izložbe). Graz 1999. — Historicizam u Hrvatskoj (katalog izložbe), 1–2. Zagreb 2000.
 
Redakcija (2002)