HERAK, Janko

traži dalje ...

HERAK, Janko, fizičar (Brašljevica kraj Ozlja, 5. II. 1937). Nećak braće Janka, Marka i Milana. Gimnaziju završio 1955. u Zagrebu, gdje je 1960. diplomirao na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) te doktorirao 1967. tezom ESR ispitivanja interakcije nukleinskih kiselina i njihovih konstituenti s malim paramagnetskim česticama. Po diplomiranju radio u Institutu »Ruđer Bošković«, a od 1976. redoviti je profesor na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu. Predavao je biofiziku i na PMF. Specijalizirao se 1964–66. na Duke University u Durhamu (SAD) te bio gost profesor na Technische Universität u Karlsruheu 1970–71, University of British Columbia u Vancouveru 1973–75. i University of Oslo 1997–99. Kao gostujući istraživač boravio je više puta između 1983. i 1996. u Njemačkoj (Universität zu Köln, Max-Planck Institut für Strahlenchemie u Mülheimu, Universität des Saarlandes u Homburgu, Saarbrücken) te 1987–88. u Baylor College of Medicine u Houstonu. Područje njegova znanstvenog rada su molekulska biofizika i kemijska fizika, posebice primjena EPR (electron paramagnetic resonance) spektroskopije u proučavanju radikala u biološkim objektima (nukleinskim kiselinama i lipoproteinima krvne plazme), koju je prvi u hrvatsku znanost uveo i razvijao. Proučavajući utjecaj ionizacijskog zračenja na nukleinske kiseline, identificirao je nekoliko vrsta primarnih oštećenja (radikala) uzrokovanih zračenjem te razvio teorijski kinetički model za objašnjenje kidanja molekulskih lanaca. Izravno je dokazao prisutnost slobodnih radikala u spontanoj oksidaciji lipoproteina krvne plazme i objasnio prooksidativnu ulogu tokoferola u tom procesu. Uveo je kolegij biofizike u dodiplomski studij u nas te napisao prva skripta iz biofizike (Uvod u biofiziku. Zagreb 1973). Znanstvene i stručne radove objavljuje u časopisima Glasnik matematičko-fizički i astronomski (1962), Stärke (Weinheim 1964), Journal of Chemical Physics (New York 1965, 1969–70, 1972, 1974, 1978, 1981), Proceedings of the National Academy of Sciences of the U.S.A. (Washington 1965–67, 1969), Science (Washington 1966), Journal of the American Chemical Society (Washington 1967, 1969, 1972), Review of the Scientific Instrument (New York 1967), Croatica chemica acta (1968–69, 1971–72, 1981, 1993, 1995), Journal of the Chemical Society (London 1968, 1988–89), Theoretica chimica acta (Berlin 1968), Molecular Physics (London 1969, 1971, 1973), Zeitschrift für Naturforschung (Tübingen 1970, 1986), Biophysical Journal (New York 1971), European Polymer Journal (Oxford 1971), Radiation Research (Philadelphia 1971, 1977–79, 1981, 1991, 1999), Chemical Physics Letters (Amsterdam 1972, 1976), Journal of Physical Chemistry (Washington 1972), Journal of Physics and Chemistry of Solids (Oxford 1972), Biochimica et biophysica acta (Amsterdam 1973–74, 1977, 1982, 1986), Journal of Magnetic Resonance (New York 1973–74, 1976–77, 1979, 1982), Matematičko-fizički list (1975), Physics Letters (Amsterdam 1975), Surface Science (Amsterdam 1975), Biophysical Chemistry (Amsterdam 1976), Fizika (1976), Periodicum biologorum (1976, 1980, 1987), International Journal of Radiation Biology (London 1980, 1990–91, 1994, 1996), Bulletin of Magnetic Resonance (Barking 1981), International Journal of Biological Macromolecules (Guilford 1981, 1983), Radiation Physics and Chemistry (London 1983, 1997), Biochemical Journal (London 1984), Bioscience Reports (London 1984), Chemistry and Physics of Lipids (Limerick 1985, 1988, 1992–93, 1998), Radiation and Environmental Biophysics (Heidelberg 1987, 1989), Canadian Journal of Chemistry (Ottawa 1988), Journal of Molecular Structure (Amsterdam 1988), Acta pharmaceutica Jugoslavica (1991), Free Radicals Research (London 1991), Fizika A (1995), Pharmaceutica acta Helvetiae (Amsterdam 1996), Kemija u industriji (1998). Autor je i suautor poglavlja u knjigama Physico-Chemical Properties of Nucleic Acids (New York 1973), Effects of Ionizing Radiation on DNA (Heidelberg 1978) te suurednik knjiga Magnetic Resonance in Chemistry and Biology (New York 1975), Biological Supramolecular Structure and Function (London—New York 1983) i Istaknuti hrvatski znanstvenici u Americi, 1–2 (Zagreb 1997–1999). Bio je predsjednik Hrvatskoga biofizičkog društva 1980–82. i Saveza biofizičkih društava Jugoslavije 1982–84; član je International Society for Free Radicals (London). God. 1973. dobio je Nagradu »Ruđer Bošković«.

DJELA: Struktura tvari. Zagreb 1980, 1986². — Struktura, stanja i svojstva tvari (suautor K. Adamić). Zagreb 1981, 1987². — Fizika: osnove za kemijski i biokemijski studij. Zagreb 1990. — Osnove kemijske fizike. Zagreb 2001.
 
LIT.: Spomenica u povodu stote obljetnice osnutka studija farmacije na Sveučilištu u Zagrebu 1882–1982. Zagreb 1983, 88–89, 181–185.
 
Stipe Kutleša (2002)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

HERAK, Janko. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 25.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/7496>.