HERCIGONJA, Eduard, filolog (Zagreb, 20. VIII. 1929). U Sisku završio gimnaziju 1948, a na Filozofskome fakultetu u Zagrebu diplomirao slavistiku 1955. te doktorirao 1970. tezom Jezik glagoljaške neliturgijske književnosti 15. stoljeća i Petrisov zbornik. Od 1957. asistent, od 1970. docent, od 1974. izvanredni, a od 1977. redoviti je profesor pri katedri za staroslavenski jezik Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, kojoj je voditeljem od 1968. do umirovljenja 1993. — Istaknuti je istraživač književnosti i jezika hrvatskoga srednjovjekovlja. Znanstveno zanimanje usmjerio je na četiri područja: glagolizam i glagoljaštvo, povijest hrvatskoga književnoga jezika i stilematika pojedinih spisa, književna povijest i tekstologija, kulturna povijest. Njegova knjiga Srednjovjekovna književnost (1975) prva je povijest toga književnoga razdoblja u kojoj se korpus djelâ što predstavljaju početke hrvatske književne kulture s temelja metodološkoga pluralizma sagledava kao specifično i jedinstveno stilsko razdoblje, jasno razgraničeno od renesanse, te obrađuje kao svojevrsna sinteza povijesnih, socioloških, filoloških, jezično-stilskih, književnopovijesnih i poetoloških činjenica, podataka, analiza i prosudaba o oblicima i funkcijama onodobnih tekstova. Hercigonjine jezikoslovne raščlambe upozorile su na strukturiranje osebujnoga hibridnoga književnoga izraza: pojavu čakavsko-kajkavskoga (crkvenoslavenskoga) prepletanja u neliturgijskim glagoljičkim spisima kasnoga srednjovjekovlja kao na posljedicu svjesne stilske i komunikacijske namjere autorâ (što veća razumljivost pisane riječi na dijalektalno razuđenome hrvatskome prostoru). Istom je težnjom bilo motivirano i pomlađivanje (kroatizacija) baštinjenoga crkvenoslavenskoga jezika glagoljičkih liturgijskih kodeksa. Unatoč različitim jezicima i pismima kojima su ostvareni (što je u europskome duhovnome ozračju jedinstven fenomen), H. nastoji da se jezik, književnost i kultura hrvatskoga kruga promatraju u međudjelovanju kao jedinstvena pojavnost i predmet istraživanja. To se osobito zrcali u knjizi Tropismena i trojezična kultura hrvatskoga srednjovjekovlja (1994), kao i u studiji iz kataloga izložbe Pisana riječ na tlu Hrvatske (Zagreb 1986). Argumentiranom raščlambom izvorâ oborio je desetljećima u domaćoj i stranoj literaturi nekritički ponavljan stereotip o društveno marginalnome statusu, o siromaštvu i neobrazovanosti hrvatskih glagoljaša (Slovo, 1984; Republika, 1986; Ricerche slavistiche, Rim 1991), a u inovativnim lingvostilističkim raspravama o izrazu pisaca glagoljičkih srednjovjekovnih (i poslijesrednjovjekovnih) spisa prikazao je i ocijenio ostvarene domete njihove »ars verborum« (Radovi Zavoda za slavensku filologiju, 1965, 1983; Freisinger Denkmäler, München 1968; Croatica, 1973; Dometi, 1973; Filologija, 1978, 1983; Zbornik radova o Matiji Divkoviću, Sarajevo 1982; Slovo, 1990; Nova Istra, 1997). U radovima s književnopovijesnom i tekstološkom tematikom i u knjizi Nad iskonom hrvatske knjige (1983) raspravlja o teoretsko-metodološkim problemima u svezi sa studijem jezika, ortografije i stila glagoljaških neliturgijskih zborničkih kodeksa te, napose, o dostignućima književne historiografije u području istraživanja srednjovjekovnoga glagoljičkoga korpusa spisâ (Zbornik Matice srpske za filologiju i lingvistiku, Novi Sad 1965; Radovi Staroslavenskog instituta, 1967; Hrvatska književnost u evropskom kontekstu, 1978; Gesta, 1982; Filologija, 1986, 1992–93; Croatica, 1987). U projektu HAZU Hrvatska i Europa autor je poglavlja Glagoljaštvo i glagolizam u prvome svesku Rano doba hrvatske kulture (Zagreb 1997). Suradnik je LZ u Zagrebu. Redoviti je član HAZU od 1991. Primio Nagradu »Božidar Adžija« 1976, Nagradu »Vladimir Nazor« 1984. te Nagradu Stjepana Ivšića 1995. God. 1996. posvećen mu je trobroj časopisa Croatica (Hercigonjin zbornik).
DJELA: Društveni i gospodarski okviri hrvatskog glagoljaštva od 12. do polovice 16. stoljeća. Croatica, 2(1971) 2, str. 7–100. — Kajkavski elementi u jeziku glagoljaške književnosti 15. i 16. stoljeća. Ibid., 4(1973) 5, str. 169–245. — Srednjovjekovna književnost. U: Povijest hrvatske književnosti, 2. Zagreb 1975. — Mjesto i udio hrvatske književnosti u književnom procesu slavenskog srednjovjekovlja. U: Hrvatska književnost u evropskom kontekstu. Zagreb 1978, 85–136. — Nad iskonom hrvatske knjige. Zagreb 1983. — Latiničko prikazanje »Muka svete Margarite« i hrvatskoglagoljska hagiografskolegendarna tradicija. Croatica, 18(1987) 26/28, str. 29–70. — Jezik i stilematika Glavinićevih spisa između književnojezičnih smjeranja hrvatskih glagoljaša i ozaljskog kruga. Zbornik radova o Franji Glaviniću. Zagreb 1989, 155–212. — Tropismena i trojezična kultura hrvatskoga srednjovjekovlja. Zagreb 1994. — Književnojezična koncepcija Franje Glavinića i kontinuitet hrvatskoga književnoga jezika u XVII. stoljeću. Nova Istra, 4(1997) 1, str. 113–129. — Popis radova 1958–96. vidi u: V. Hercigonja, Bibliografija radova Eduarda Hercigonje. Croatica, 26(1996) 42/44, str. 13–27.
LIT.: S. Damjanović: I gdo knige poč’tue. Umjetnost riječi, 20(1976) 3, str. 363–372. — (Prikazi knjige Srednjovjekovna književnost): D. Dragojlović, Književna istorija (Beograd), 8(1976) 32, str. 679–682. — M. Tomasović, Dometi, 9(1976) 7, str. 101–103. — R. Auty, British-Croatian Review (Bristol), 13(1977) 4, str. 27–29. — D. Fališevac, Croatica, 9(1978) 11/ /12, str. 264–268. — M. Kvapil, Slavia (Praha), 48(1979) 1, str. 78–83. — W. Kot: Povijest hrvatske književnosti, knj. 2, 3. i 4. Pamiętnik słowiański (Wrocław), 29(1979) str. 209–213. — S. Damjanović: Temeljito o našim počecima. Croatica, 13(1982) 17/18, str. 162–168. — Biografije članova suradnika JAZU. Ljetopis JAZU, 1983, 86, str. 519–522. — D. Fališevac: Pluralistički pristup srednjovjekovlju. Školske novine, 34(1983) 40, str. 15. — K. Nemec: Glagoljaštvo oslobođeno zabluda. Danas, 2(1983) 79, str. 57. — V. Stojčevska-Antiḱ: Hrvatska kniževna tradicija. Spektar (Skopje), 1(1983) 2, str. 139–142. — J. Vončina: Kapitalan prinos poznavanju književne baštine. Oko, 11(1983) 298, str. 21. — J. Matanović-Rem: Osuvremenjeno viziranje glagoljske baštine. Dometi, 17(1984) 1/3, str. 149–151. — W. Kessler: Hercigonja, Eduard, Nad iskonom hrvatske knjige. Südost-Forschungen (München), 44(1985) str. 377–378. — Eduard Hercigonja. Ljetopis JAZU, 1987, 90, str. 482. — D. Brezak-Stamać: Filolog i kulturolog – Eduard Hercigonja. Forum, 34(1995) 9/10, str. 910–913. — S. Damjanović: Hrvatski troplet, književnojezični. Hrvatsko slovo, 1(1995) 3, str. 13. — M. Žagar: Miljokazi jezične i književne povijesti. Republika, 51(1995) 11/12, str. 188–197. — E. Hercigonja (životopis). Croatica, 26(1996) 42/44, str. 9–11.
Stjepan Damjanović (2002)
