Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

ANTUN IZ PADOVE (Antun Padovanac, Antonius Patavinus, Patoveno), graditelj (Padova, ? — Dubrovnik, 1562). God. 1539. primljen je u državnu službu Dubrovačke Republike kao »magister-protho fabricarum dominii Rhagusini« (proto-majstor vladinih gradnji) u vrijeme kad Dubrovčani poduzimaju veće građevinske pothvate, brojne popravke i preinake na gradskim utvrdama i započinju izgradnju tvrđave Revelin (dovršena oko 1551). Došao je u Dubrovnik najvjerojatnije posredovanjem talijanskog graditelja Antonija Ferramolina iz Bergama, koji je izvodio navedene radove prema svojim nacrtima, a boravio je u gradu 1538. O Antunovu životu i radu prije dolaska u Dubrovnik nema podataka, zna se samo da je doputovao iz Messine. God. 1549. izradio je nacrte za palaču obitelji Skočibuha-Bizzaro, smještenu u starijoj jezgri grada zvanoj Pustijerna, danas Karmen. Ta palača, koju su prema njegovim planovima sagradili domaći majstori od 1550. do 1554, uglavnom sačuvana do danas u svomu izvornom obliku, pripada najvrednijim umjetničkim ostvarenjima dubrovačke arhitekture XVI st. Prema dokumentima dubrovačkog arhiva A. se uz graditeljske bavio i drugim poslovima: tako se 1550. s dubrovačkim kovačem Lukom Florijevim obvezao pokriti olovom jednu crkvu u Crnoj Gori; 1552. Vijeće umoljenih primilo je njegovu molbu da bi na svoj račun salio nekoliko komada artiljerije koje će, ako uspiju, država otkupiti. Djelovanje ovoga vrsnog talijanskog graditelja u Dubrovniku gdje je živio do smrti 1562, nije još uvijek dovoljno istraženo, pa je moguće da palača Skočibuha-Bizzarro nije jedini njegov vlastiti i kreativni prinos oblikovanju dubrovačke sredine u XVI st.

LIT.: Lukša Beritić: Utvrđenja grada Dubrovnika. Zagreb 1955, 141–142. — Frano Kesterčanek: Nekoliko podataka o renesansnoj palači Skočibuha-Bizzaro u Dubrovniku. Anali Historijskog instituta u Dubrovniku, 4–5(1955–56) str. 237–242. — Isti: Dubrovački renesansni dvorac XVI stoljeća u Tri crkve i njegova kronika. Ibid., 6–7(1957–59) str. 408. — Lukša Beritić: Dubrovačka artiljerija. Beograd 1960, 82. — Cvito Fisković: Stilska zakašnjenja i pokrajinske oznake na kotorskoj stolnoj crkvi. Starine Crne Gore, 1965–66, 3/4, str. 10.
 
Stane Đivanović (1983)