HOFFER, Aleksandar (Hofer), povjesničar (Kot kraj Slovenske Bistrice, 25. II. 1839 — Travnik, 4. IX. 1914). U Družbu Isusovu stupio 1857. u Trnavi, teologiju studirao u Innsbrucku, gdje je 1871. zaređen za svećenika. Kao nadstojnik i učitelj djeluje 1861–65. u kolegiju Mariaschein u Češkoj; 1874. profesor je u isusovačkoj gimnaziji u Kalksburgu, 1875. u isusovačkoj rezidenciji u mjestu St. Andrea u Koruškoj, 1875–78. u isusovačkom teološkom institutu u Bratislavi, potom u Mariascheinu, a 1880–82. pomoćnik je magistra novaka i duhovnik u St. Andreji. U rujnu 1882. premješten je u Travnik, u novootvorenu nadbiskupsku gimnaziju i malo sjemenište. Na njegov prijedlog sjemenište je posvećeno sv. Alojziju (Aloysianum). Do ljeta 1887. bio je prvi superior, a zatim je kao vicerektor preuzeo izgradnju sjemenišne crkve sv. Alojzija Gonzage i gimnazijske zgrade. God. 1889–1902. bio je školski nadstojnik, a 1902–08. po drugi put ravnatelj sjemeništa. Osnovao je sjemenišnu arheološku zbirku (rimski novci, nadgrobni spomenici, bosanski predmeti iz vremena banova i kraljeva, noviji radovi bosanske industrije, bosanske tkanine te neki predmeti iz Azije i Afrike). Proučavajući povijest, pisao je o položaju crkve naslovnih ugarskih biskupa, biskupijama u Dalmaciji, kotorskom biskupu Ćirilu, pokušavao odgovoriti na pitanje je li Sava Nemanjić bio katolik, raspravljao o temama iz razdoblja rimske vlasti na području BiH, o položaju nekih mjesta u povelji hrvatsko-ugarskoga kralja Žigmunda iz 1426, staroj crkvi u Bukovici kraj Travnika. Glavni mu je povijesni rad Dva odlomka iz povećeg rada o kršćanskoj Crkvi u Bosni (Spomen knjiga iz Bosne, 1901), u kom prikazuje djelovanje Katoličke crkve te dokazuje da su pripadnici bosanskih krstjana predstavljali katoličku zajednicu s istočnim obredom. Radove je objavljivao u Glasniku Zemaljskog muzeja u BiH (1893, 1895, 1897, 1901), Glasniku Srca Isusova (1894), Theologische Zeitschrift (Innsbruck 1895, 1898, 1900), Wissenschaftliche Mittheilungen aus Bosnien und der Hercegovina (Wien 1895, 1897, 1899), Glasniku Hrvatskoga naravoslovnoga družtva (1900), Školskom vjesniku (1900), Vrhbosni (1903–14).
LIT.: J. P.: Jubilej vč. o. rektora Aleksandra Hoffera. Vrhbosna, 21(1907) 17/18, str. 307–308. — J. P.: Biskup u svom rodnom gradu Travniku. Ibid., 22(1908) 11/12, str. 218. — (Nekrolozi): Vrhbosna, 28(1914) 18, str. 291, 19, str. 304–305. — Travnička spomenica prigodom pedeset godišnjice Nadbiskupskog sjemeništa i Nadbiskupske velike gimnazije u Travniku 1882–1932. Sarajevo 1932, 16, 23, 119, 129, 130, 134, 136, 260–263. — J. Predragović: Naša dvadesetpetogodišnjica. Mali vjesnik, 14(1934–35) 1/6, str. 15. — I. Alilović: Bibliografija hrvatskih pisaca Bosne i Hercegovine do god. 1918. Zagreb 1986, 79–80. — F. Šanjek: Crkva i kršćanstvo u Hrvata, 1. Zagreb 1988. — P. Babić: Proučavanje ranije povijesti Bosne A. Hoffera. U: Isusovci u Hrvata. Zagreb 1992, 135–144. — S. Rakić: Arhitektura i slikarstvo u bivšoj isusovačkoj gimnaziji u Travniku. Ibid., 475. — S. M. Džaja: Bosnien-Herzegowina in der österreichisch-ungarischen Epoche (1878–1918). München 1994. — F. Šanjek: Kršćanstvo na hrvatskom prostoru. Zagreb 1996².
Pejo Ćošković (2002)
