ANTUNOVIĆ, Oskar F.

traži dalje ...

ANTUNOVIĆ, Oskar F. (Friml Antunović), bibliofil i bibliograf (Petrovaradin, 22. I 1871 — Osijek, 23. XI 1934). Sin austrijskog oficira Antuna Richarda Frimla i Rosalije Hillebrand Drašković. Otac mu se nakon službovanja u Slavoniji i Srijemu nastanio 1874. u Osijeku; napustivši vojnu službu, radio je na svojem posjedu u osječkoj okolici (pustara Ugljenište) baveći se vinogradarstvom i ekonomijom. Sinovi Oskar i Valerijan (Valère) mijenjaju 1911. prezime u Friml Antunović, ali Valerijan vrlo brzo napušta prvi dio prezimena, dok Oskar u potpisu zadržava F. Osnovnu školu i nižu gimnaziju završio je u Osijeku, trgovačku akademiju 1889. u Grazu. Bio je činovnik u Osijeku, potom suvlasnik Osječke štedne zadruge, a poslije očeve smrti 1908, preuzeo je njegov veleposjed te ga s vremenom znatno proširio. U Osijeku je bio poznat i cijenjen zbog aktivnog rada u kulturnim, karitativnim, vatrogasnim i drugim društvima koja je i materijalno pomagao. God. 1908. dodijeljen mu je papinski red Pro ecclesia et pontifice, 1927. dobio je Zlatni krst Crvenog križa, a 1930. odlikovan je ordenom Sv. Save V reda. — Imao je mnogo interesa za arheologiju i numizmatiku, posebno za osječke starine. Sakupljao je stare novce, arheološke nalaze s terena Murse i iz okolice Osijeka, knjige, kazališne plakate, fotografije i sl. God. 1912. prodao je svoju numizmatičku zbirku Narodnom muzeju u Zagrebu. Surađivao je s J. Brunšmidom i V. Hoffilerom. Kad je 1912. bio imenovan povjerenikom arheološkog odjela Narodnog muzeja za osječki kotar, redovito ih je obavještavao o nalazima na terenu. Najupornije i najdosljednije bavio se skupljanjem knjiga i tiskanog materijala iz osječkih tiskara (od sredine XVIII st. do suvremene epohe), kazališnih plakata i građe za povijest osječkog kazališta, osječkih novina, fotografija osoba i događaja, biografskih podataka i osmrtnica osječkih ličnosti. Zbirku, koju je nazvao Osječka bibliografija, prodao je 1929. gradu Osijeku za muzej. Njegove bilježnice (s podacima o zbirci), nekoliko svezaka listića i autobiografske bilješke Moj život i rad čuvaju se uz njegovu zbirku u biblioteci Muzeja Slavonije u Osijeku. Povremeno je pisao crtice u Slavonische Presse (1908, 1910) i u Vjesniku Županije Virovitičke (1908, 1909). U tim je listovima objavljivao i stručne članke o arheološkim nalazima, o osječkom tiskarstvu, o Divaldu, o pjevačkom društvu »Kuhač« i dr. (Slavonische Presse 1908–1911, Vjesnik Županije Virovitičke 1910 i Vjesnik osječke oblasti 1927). God. 1912. objavio je i knjigu o pjevačkom društvu »Kuhač«.

DJELA: Povijest hrv. pjev. i glazbenog društva »Kuhač« 1862–1912. Osijek 1912.
 
LIT.: Oskar F. Antunović. Hrvatski list, 15(1934) 324, 6. — Marija Malbaša: Osječki bibliofil i bibliograf Oskar Friml Antunović. Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 18(1972) 3/4, str. 49–56.
 
Marija Malbaša (1983)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

ANTUNOVIĆ, Oskar F.. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 19.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/777>.