HORVAT, Mladen

traži dalje ...

HORVAT, Mladen, pjesnik i pripovjedač (Zagreb, 22. IV. 1903 — Beograd, 28. VII. 1938). Sin političara Aleksandra i pjevačice Anke. Gimnaziju i Pravni fakultet (1927) završio u Zagrebu. Radio kao odvjetnik u Zagrebu i Beogradu 1928–38. Osnivač i urednik književnog časopisa Pantheon (1929), u kojem su surađivali i strani književni kritičari. Prikaze djela hrvatskih i stranih pisaca (A. Cesarec, M. Krleža, D. Tadijanović, Pearl Buck, J. Dos Passos, A. Malraux, H. Mann, B. Traven, U. Sinclair), kazališne recenzije, filmske članke, osvrte o kulturnim događajima i problemima izdavaštva, reportaže, polemike, pjesme i novele objavljivao u periodicima Kritika (1920–21, 1932), Literarni piedestal (1923), Hrvatsko pravo (1924–25), Hrvatska metropola (1925–26), Svijet (1926–28), Hrvat (1928), Život i rad (Beograd 1928, 1931–34), Zora (1930), Pravda (Beograd 1930, 1933), Knjižarstvo (1931), Književne novine (1931), L’Esprit de Belgrade (1933), Štampa (Beograd 1935). U periodici su serijalizirani njegovi romani Žrtva svoje krvi (Hrvatsko pravo, 1924–25), Muri Massanga (Svijet, 1927) i Suncobran moje žene (Cinema, 1931). U njima te romanu Jedna je žena prošla unutar matrice realističkoga društvenog romana tematizira mondene i kozmopolitske strukture pokazujući težnju prema senzacionalnim efektima. Njih ne postiže na stilsko-jezičnoj razini, nego tematskim inovacijama (česti erotski motivi), bizarnim fabularnim konstrukcijama i brzim tempom bez zadržavanja na psihološkim detaljima. Istaknutija je zbirka novela Strah. U njoj pod utjecajem E. A. Poea i H. H. Ewersa varira tip fantastike strave i užasa s egzotičnim i mističnim motivima, a stilski je blizak konvencijama senzacionalističkoga novinskog feljtona. Lirika mu je skupljena u zbirkama Proljet, Noć i Odar Sunca. Roman Muri Massanga preveden je na njemački pod naslovom Der Neger Muri (Berlin 1928). Objavljivao i članke o pravnim pitanjima u Jugoslovenskoj stručnoj štampi (Beograd 1935–38) i Pomorskom Lloydu (Beograd 1935).

DJELA: Noć. Zagreb 1922. — Proljet. Zagreb 1922. — Odar Sunca. Zagreb 1923. — Strah. Zagreb 1925. — Žrtva svoje krvi. Zagreb 1925. — Muri Massanga. Zagreb 1927. — Suncobran moje žene. Beograd 1933. — Jedna je žena prošla. Beograd 1935.
 
LIT.: I. Nevistić: Književni analfabetizam. Opaska uz dva nova »romana«. Vijenac, 3(1925) IV/9, str. 267–269. — Bibliofil (D. Ružić): Literatura uterivanja straha u kosti i g. Mladen Horvat: Strah. Ilustrovani list (Beograd), 7(1927) 34, str. 5. — I. Esih: Muri Masanga. Hrvat, 8(1927) 2348, str. 4. — Lj. Maraković: Novi pripovjedači. Zagreb 1929, 38. — S. Galogaža: Književne marginalije. Literatura, 2(1932) 1, str. 26–33. — Z. Kulundžić: Mladen Horvat, Jedna je žena prošla. Književni horizonti, 2(1935) 3, str. 69. — S. Korać: Hrvatski roman između 2 rata 1914–1941. Rad JAZU, 1972, 362, str. 723. — B. Donat: Zrcalo čudesnog. Forum, 25(1976) 1/2, str. 291. — K. Nemec: Povijest hrvatskog romana od 1900. do 1945. godine. Zagreb 1998.
 
Bruno Kragić (2002)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. - 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

HORVAT, Mladen. Hrvatski biografski leksikon (1983-2023), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/7867>.