Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

GUBERINA, Ivo (Augustin), vjerski pisac i publicist (Šibenik, 14. XI. 1897 — Zagreb, 30. VI. 1945). Klasičnu gimnaziju pohađao u Sinju, 1915. stupio u Franjevački red te studirao filozofiju u Zaostrogu 1916–18. i teologiju u Makarskoj 1918–21. Za svećenika je zaređen 1921. Nakon mlade mise starješinstvo ga šalje u Rim, gdje je 1923. u Orijentalnom institutu doktorirao obranivši tezu Doctrina s. Theodori Studitae de visibili unitate Ecclesiae. Po povratku u domovinu kraće vrijeme predaje teologiju u Makarskoj, potom službuje u makarskom kotaru kao župnik u Velikom Brdu 1924–26. i Drveniku 1927–36. God. 1936. prelazi u dijecezanske svećenike i službuje na području Šibenske biskupije kao upravitelj župe u Betini na Murteru, a 1939. dolazi za župnog pomoćnika u župi Šibenik Dolac. Tu počinje intenzivnije politički djelovati; zbog političkih uvjerenja uhićivan je 1936. i 1940. Kada se zbog toga našao u životnoj opasnosti napušta potkraj 1940. Šibenik i odlazi u Italiju. U zemlju se vraća u proljeće 1941. i stavlja se na raspolaganje vlastima novouspostavljene NDH. Uskoro je imenovan ustaškim dušobrižnikom i prelazi u Zagreb. God. 1941. dodijeljen je na rad u Hrvatskoj enciklopediji da pregledava rukopise s obzirom na njihovu moralnu i političku vrijednost. U listopadu 1943. imenovan je predstojnikom Pismohrane ustaškog pokreta, angažiran na Sveučilištu, a bio je i gost predavač u Domobranskoj zastavničkoj školi. Izručen partizanima kraj Bleiburga, osuđen i pogubljen. — G. je mnogo pisao zanimajući se isprva za filozofske i teološke probleme. Od pol. 1930-ih sve se više okreće političkoj i povijesnoj publicistici, no u povijesnim radovima osjeća se manjak stručnosti, što su primjećivali i njegovi suvremenici za koje je bio »povjesničar i političar« (S. Osterman). On je kao »riedko (…) koji povjesničar bio tako skrupolozan što se tiče spomenika, a toliko smion što se tiče povezivanja događaja kad spomenik zataji« (D. Žanko). Osnovna piščeva preokupacija sastojala se u tome da hrvatsku povijest razmatra kao zasebnu i samostalnu cjelinu, a ne kao dio opće slavenske, napose ne jugoslavenske prošlosti. Sudjelovao je u diskusiji o etnogenezi Hrvata i dokazivao njihovo neslavensko podrijetlo. Osim knjiga i knjižica koje je napisao, surađivao je u periodicima: Nova revija (1924–29), Bogoslovska smotra (1925–31), Sacerdos Christi (1927), Vrhbosna (1927–28, 1934), Katolički tjednik (1929–30, 1932, 1938), Misao (1929), Nedjelja (1930, 1937–38), Za vjeru i dom (1930), Hrvatska smotra (1939–40, 1942–44), Hrvatski glasnik (1939), Hrvatski narod (1939–40, 1943–45), Hrvatska gruda (1940), Hrvatska revija (1940–41, 1943), Ustaška mladež (1941–42), Sarajevski novi list (1942), Spremnost (1942–43, 1945), Ustaški godišnjak (1942), Croazia sacra (1943), Osvit (1943), Za dom (1943) i Hrvatski godišnjak (1944). Potpisivao se i pseudonimom Non quis sed quid.

DJELA: Katolička akcija. Sarajevo 1935. — Je li komunizam napredan? Šibenik 1936. — Komunizam i hrvatstvo. Šibenik 1936, 19372. — Sukob dviju ideja (domagojizma i kat. akcije) u hrvatskom katolicizmu. (Šibenik 1937). — Osnovna načela marksizma (komunizma). (Zagreb) 1938. — Hrvatski poviestni poziv i značenje Zrinjsko-Frankopanske urote. Zagreb 1942. — Kako je Zvonimirova kruna prešla na glavu madjarskog kralja. Zagreb 1942. — Ustaštvo i marksizam u svojim načelima. Zagreb 1942. — La formazione cattolica della Croazia. Roma 1943. — O postanku hrvatske krune. Zagreb 1943. — Smisao bitke na Gvozdu. Zagreb 1943. — Ustaštvo i katolicizam. Zagreb 1943. — Državna politika hrvatskih vladara, 1–2. Zagreb 1944–1945.
 
LIT.: B. Badrov: O. August dr. Guberina, Katolička crkva. Franjevački vijesnik, 36(1929) 1, str. 29–30. — Z. Alnwick: Dr. Augustinus Guberina, O. F. M., De conceptu Petrae ecclesiae in ecclesiologia byzantina. Nova revija, 11(1932) 1, str. 76–77. — Ž.: Vjera i politika. Katolik, 6(1935) 49, str. 3. — P. Grgec: Iz života hrvatskih katolika. Seljačka omladina, 1(1937) 3, str. 31–32. — Isti: Iz života hrvatskih katolika. Drugi odgovor prof. Petra Grgeca na napadaje G. dra Guberine. Ibid., 4, str. 27–28. — J. Hamm: Mjesto odgovora. Hrvatska smotra, 7(1939) 12, str. 622–629. — M. Perojević: Je li kip Grgura Ninskog ogroman falsifikat hr. povijesti kako tvrdi dr Ivo Guberina. Hrvatski glasnik, 3(1940) 242, str. 9. — Nv.: Dr. Ivo Guberina na radu u »Hrvatskoj enciklopediji«. Novi list, 1(1941) 107, str. 15. — Marks i Hrvati. Uz knjigu Dra Ive Guberine. Spremnost, 1(1942) 5, str. 10. — T. Mortigjija (T. M.): Knjiga o Zvonimirovoj kruni i Arpadovićima. Ibid., 17, str. 12. — h.: Problem bosanske crkve. Uz članak Dra. Ive Guberine. Osvit, 2(1943) 58, str. 10. — (Osvrti na djelo Državna politika hrvatskih vladara): S. Osterman, Ustaškinja, 3(1944) 7, str. 18–19. — G. Roglić, Hrvatski narod, 6(1944) 1172, str. 2. — D. Žanko, Spremnost, 4(1945) 152, str. 2. — M. Čović: Nejugoslavenska Jugoslavija i Hrvati. München—Barcelona 1975, 209. — F. Jelić-Butić: Ustaše i Nezavisna Država Hrvatska 1941–1945. Zagreb 1977, 138, 204, 221. — B. B. Stojanović: Alojzije Stepinac zločinac ili svetac. Beograd 1985, 35–36, 147–148, 625. — Franjevačka Visoka bogoslovija u Makarskoj. 250. obljetnica osnivanja i rada 1736–1986. Makarska 1989, 222, 247, 269. — P. Bezina: Rukopisna baština franjevaca Provincije Presvetoga Otkupitelja. Zagreb 1993, 155. — A. Baković: Stradanja Crkve u Hrvata u Drugom svjetskom ratu. Svećenici – žrtve rata i poraća. Zagreb 1994, 73. — J. Krišto: Prešućena povijest Katoličke crkve u hrvatskoj politici 1850–1928. Zagreb 1994, 14, 236–237.
 
Joško Barić (2002)