GUČETIĆ, Ambroz

traži dalje ...

GUČETIĆ, Ambroz, polihistor, biskup (Dubrovnik, 1563 — Ston, 13. VII. 1632). Sin Marina Franova, zvanog Ruljica (umro 1571). God. 1578. u rodnom gradu stupio u Dominikanski red te nakon završenog tečaja filozofije, uz novčanu potporu dubrovačkog Senata, pošao 1584. na doškolovanje u Bolognu, gdje je na generalnom studiju Reda studirao teologiju te 1588. položio lektorski ispit. Iste je godine iz Dubrovnika bio poslan u Napulj da na tamošnjem Generalnom učilištu Reda kao bakalaureus predaje teologiju radi postizanja doktorata. Čini se da se nije dugo zadržao u Napulju, jer nije doktorirao. Po povratku u Dubrovnik bio starješina u više samostana dominikanske Dubrovačke kongregacije i bavio se znanošću. God. 1609. dubrovački Senat ga je predložio, general Dominikanskog reda odobrio izbor i papa Pavao V. potvrdio za mrkansko-trebinjskog biskupa. Biskupsko posvećenje primio u Rimu. Budući da se najveći dio njegove biskupije nalazio pod Turcima, G. je – stolujući u Dubrovniku – njezino teško stanje prikazao Kongregaciji za propagandu vjere u Rimu u izvještaju, koji su poslije D. Farlati i G. Coleti objavili u djelu Illyricum sacrum. God. 1615. bio je premješten u Stonsku biskupiju. Njegovim nastojanjem, uz novčanu pomoć N. Brautića, biskupa Sarsine u Emiliji, podignut je dominikanski samostan u Brocama na Pelješcu. God. 1628. obdario je svećeničku bratovštinu u Stonu bogato oslikanim oltarom. Ostavio je više djela u rukopisu: Reformatio calendarii perpetui iuxta calendarium Gregorianum; Tabula ordinationum omnium capitulorum generalium Ordinis Praedicatorum ab anno Domini MDXLII usque ad annum MDCI; Lectiones in Logicam Petri Hispani; Correctiones Commentarii Ludovici Vives in libros S. Augustini De civitate Dei; Correctiones in figuras Bibliorum Fr. Antonii de Rempologis Heremitani; Correctiones in Regnum Slavorum Mauri Oribini; Correctiones in librum ‘Il monte Calvario’; Similitudines et exempla num. 1090 ad usum concionatorum; Arbor nobilis familiae Gozeanae. Sva su se izgubila osim zadnjega, koje se sačuvalo u talijanskom prijevodu u DA u Dubrovniku pod naslovom: Origine della Famiglia Gozze e serie della medesima cavata da un manoscritto antico che si conserva nell’Archivio del convento dei RR. PP. di S. Domenico di questa città di Ragusa. Pokopan je u stonskoj katedrali sv. Vlaha.

DJELA: Catalogus virorum ex familia Praedicatorum in litteris insignium. Venetiis, apud Franciscum Barilettum, 1605.
 
LIT.: A. Gučetić: Catalogus virorum ex familia Praedicatorum in litteris insignium. Venetiis 1605, 10. — G. M. Cavalieri: Galleria dei Sommi Pontefici, dei Cardinali, dei Patriarchi, degli Arcivescovi e dei Vescovi dell’Ordine dei Frati Predicatori, 1. Benevento 1696, 554. — J. Quetif i J. Echard: Scriptores Ordinis Praedicatorum recensiti, 2. Lutetiae Parisiorum 1721, 414. — S. M. Crijević: Iconotheca illustrium fratrum Congregationis Ragusinae sacri Ordinis Praedicatorum (rkp. iz 1728. u knjižnici dominikanskog samostana u Dubrovniku, str. 228–233). — D. Farlati i G. Coleti: Illyricum sacrum, 6. Venetiis 1800, 18, 309, 356–357. — R. Coulon: Dictionaire de théologie catholique, VI/2. Paris 1925, 1544. — Biografska dela I. Đurđevića. Zbornik za istoriju, jezik i književnost srpskog naroda (Beograd), 1935, 7, str. 18. — P. Gauchat: Hierarchia catholica medii et recentioris aevi, 4. Monasterii 1935, 230, 232. — B. Pandžić: De dioecesi Tribunensi et Mercanensi. Romae 1959, 96. — S. M. Crijević: Bibliotheca Ragusina, 1. Zagreb 1975, 63–68. — R. Creytens: Il registro dei maestri degli studenti dello studio domenicano di Bologna (1576–1604). Archivum Fratrum Praedicatorum (Roma), 46(1976) str. 51, 74. — S. Krasić: Regesti pisama generala dominikanskog Reda poslanih u Hrvatsku (1392–1600). Arhivski vjesnik, 21–22(1978–79) str. 278–279, 284, 286, 291.
 
Stjepan Krasić (2002)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

GUČETIĆ, Ambroz. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 19.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/8166>.