GUČETIĆ, Ivan ml.
traži dalje ...GUČETIĆ, Ivan ml. (Gozze; Dživo Jerov), dramatičar i pjesnik (Dubrovnik, 7. IV. 1625 — Dubrovnik, 6. IV. 1667). Bio poznat pod nadimkom Dživača. Nakon završene gimnazije 5. IV. 1639. ulazi u Družbu Isusovu u Rimu. U Rimskom kolegiju uči retoriku 1641–43. i filozofiju 1644–46, a nakon toga tri godine predaje u gimnazijama; treću je godinu u Recanatiju gdje je u drugoj pol. 1649. otpušten iz Družbe. Vrativši se u Dubrovnik, 8. XI. iste godine primljen je u Veliko vijeće. God. 1650. službenik je za isplatu u javnim poslovima, od 1651. kapetan Janjine na Pelješcu, potom kapetan Malog Stona do 1653. kada mu je, zbog prijestupa, oduzeta služba s kaznom zabrane javnih poslova kroz tri godine. Kao kapetan Trstenice 1656. ponovno je kažnjen dvomjesečnim zatvorom u tvrđavi Lovrjenac. Zatim je zapovjednik tvrđave u Stonu (1658), jedan od petorice privatnih odvjetnika (1660), službenik u uredu za borbu protiv krijumčarenja vinom (1663), a od 1665. ponovno privatni odvjetnik, kapetan Janjine i član apelacije. Poginuo je u dubrovačkom potresu. Taj je događaj I. Đurđević opisao u epigramu Ignatii Georgii de morte Helenae Marini Secundi Zamagnae filiae et matris Joannis Gozzei haec enim videns filium sub caementis correpta dolore efflavit animam. O tome je sačuvana i pjesma U smrt Gjiva Gozze u družini nedobitnieh. G. je pisao pjesme na latinskom i talijanskom. Jedino su mu objavljeni talijanski sonet i latinski epigram u čast V. Andrijaševića, u njegovu Quadragesimale (Venecija 1661). U rukopisu je ostavio Idilio in lode della Sapienza increata (1650, 258 stihova), sonet In lode della eccellentissima Repubblica di Ragusa i latinski epigram u čast sv. Vlaha. God. 1651. prepjevao je na hrvatski latinsku tragediju Leo Philosophus, svojega bivšeg rimskog profesora Giambattiste Giattinija, koja je za njegova boravka 1646. u Rimu bila prikazana i objavljena (W. Potthoff, Dubrovniker Dramatiker des 17. Jahrhunderts, V/1. Giessen 1975, 41–218). Prema N. Batušiću, na Gučetićev izbor utjecali su zanimljivi dramski motivi, žanrovska posebnost, barokna stilska obilježja, ali i ideologijske sastavnice te drame. God. 1652. prema prvom pjevanju Ovidijevih Metamorfoza napisao je na talijanskom jeziku tragikomediju Io, koju je iduće godine preveo na hrvatski (Io, polužalostivo prikazanje).
članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. - 2021.
GUČETIĆ, Ivan ml.. Hrvatski biografski leksikon (1983-2023), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/8171>.