GUNDULIĆ, Šiško

GUNDULIĆ, Šiško (Sigismondo da Gondola; Sigismundus Gundula), dramatičar, pjesnik i prevoditelj (Dubrovnik, VII. 1634 — Dubrovnik, 22. IX. 1682). Drugi sin pjesnika Ivana. Školovao se u Dubrovniku. Obnašao mnoge upravne dužnosti, 1658. knez u Konavlima, već 1667. postaje članom Senata, jer je zbog pogibije mnogih plemića u potresu dobna granica bila spuštena; član je Malog vijeća (1669, 1672, 1675, 1678. i 1681), četiri puta knez Republike (u lipnju 1670, u srpnju 1676, u kolovozu 1679. te u rujnu 1682). Nije se odazvao na poziv pjesnika N. Bunića, B. Bettere i P. Kanavelića da opjeva potres. Želeći objaviti očev ep Osman zamolio je brata Frana da mu iz Beča pošalje jedini sačuvani rukopis toga djela, no namisao nije ostvario. Njegov književni opus nije dovoljno proučen niti do kraja definiran. Neka su djela izgubljena, a za neka se tek pretpostavlja da su njegova. S. Slade, a drugi dubrovački biografi to potvrđuju, spominje njegovu lirsku i refleksivnu poeziju i izgubljeni prijevod Katulove pjesme o Manilijevim zarukama. Možda je napisao nadgrobnicu U smrt Marije Kalandrice, koja je objavljena pod imenom njegova oca Ivana u Starim piscima hrvatskim, 9 (Zagreb 1938). M. Deanović je pokušavao dokazati da je G. autor tragedije Filomena, ali taj podatak nije pouzdan. Jedino djelo koje mu se danas pripisuje i koje je poznato te sačuvano u petnaestak što potpunih što nepotpunih rukopisa, od kojih su najstariji iz druge pol. XVII. st., libretistička je drama Sunčanica, nastala vjerojatno tijekom 1662, a objavljena 1840. pod imenom njegova sina. Iako je izdavač kritičkog teksta te drame J. Hamm pokušao pobiti Šiškovo autorstvo nastojeći dokazati da je Sunčanica zapravo drugo ime za danas nepoznatu melodramu I. Gundulića Koraljka od Šira (najviše na temelju datiranja nekih rukopisa koji ovo djelo smještaju u 1632. kao i na temelju književnoestetske vrsnoće tragedije), to djelo vjerojatno je ipak Šiškovo. Sunčanica je drama od pet činova i s prologom Noć koji je prijevod-preradba prologa G. B. Marina La notte, napisana uz pastoralu G. Bonarellija Filli di Sciro. Napisana je u osmeračkim katrenima s ukrštenom rimom, s korom koji ne sudjeluje u radnji nego svojim refleksijama prati glavne događaje; u korskim replikama osmerac se katkada raspada u dva rimovana četverca. Drama obrađuje pseudopovijesnu temu iz plemićko-dvorskog života. Radnja se događa u Pragu, na dvoru kraljice Krunoslave, a temelji se na ljubavi Janka i njezine kćeri Sunčanice. S brojnim sporednim fabularnim crtama u kojima su glavni motivi ljubav, otmica, osveta, intriga, suparništvo u ljubavi, vjerno prijateljstvo i strasno neprijateljstvo, slavenske ideje i orijentalni ugođaji, Sunčanica je klasična barokna libretistička drama, romantičarski zapletena, s psihološki uvjerljivo oblikovanim i kontrastno postavljenim likovima (Gradimir – Strašimir). Vješto vođena radnja koja elementima zapleta (npr. tragičnom krivnjom) i likovima, koji svi imaju neki individualni motiv što ih sprječava u djelovanju, povremeno podsjeća na antičke tragedije te se može smatrati jednom od boljih libretističkih drama XVII. st.