Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

ARKO, Vladimir, industrijalac, ekonomist i kemičar (Zagreb, 16. IX 1888 — Zagreb, 16. VI 1945). Osnovnu školu i realnu gimnaziju s trgovačkom akademijom završio je u Zagrebu. U Klosterneuburgu kod Beča polazio je Višu školu za pomologiju i enologiju, a u talijanskom mjestu San Michele agrarnu školu. Najprije je radio s ocem u veletrgovini vinom, a od 1915. sâm je vodio poduzeće znatno ga proširivši. Podigao je u Zagrebu tvornice špirita, kvasca, likera, kemikalija, emajliranog posuđa, alkoholne destilacije i opremio ih najmodernijim strojevima. Angažirao se u rješavanju mnogih problema nacionalnoga gospodarstva. Bio je među osnivačima Zagrebačke burze 1918, predsjednik reorganizirane Trgovačko-obrtničke komore u Zagrebu (1923–1928). Na njegov poticaj održan je u Beogradu 1924. prvi kongres privrednika Jugoslavije. God. 1931. izabran je za predsjednika Zemaljskog saveza industrijalaca u Zagrebu, a 1933. za predsjednika Centralne industrijske korporacije u Beogradu. Kad je 1939. osnovana samostalna Industrijska komora u Zagrebu, izabran je za prvog predsjednika. Bio je duže vrijeme i predsjednik Jugoslovenske štampe a. d. — Kao ekonomist i privrednik A. se zalagao za snažnu, svrsishodnu industriju opremljenu najmodernijim strojevima te veliku proizvodnju i dobre osobne dohotke radnika. Politički je najprije pripadao Demokratskoj stranci Svetozara Pribićevića, a nakon 6. I 1929. prišao je Jugoslovenskoj nacionalnoj stranci. U to vrijeme bio je jedna od središnjih ličnosti zagrebačke privrede. Posebice je bio sklon vladi Velimira Vukićevića, čiji su ministri u Zagrebačkoj trgovačko-obrtničkoj komori tražili garanciju od hrvatskih industrijalaca za višemilijunski inozemni zajam Jugoslaviji. Zagovarajući stav vlade, A. nije uspio uvjeriti industrijalce u opravdanost tog zahtjeva. Svoje poglede na privredne i ekonomske probleme iznio je u stručnim časopisima, listovima i u posebnim publikacijama: Narodno bogatstvo (1923), Bankarstvo (1924, 1925, 1927), Zagreber Tagblatt (1924, 1925), Novo doba (Split 1925), Industrijski pregled (1931, 1935), Jugoslovenski Lloyd (1932, 1933, 1935–1937, 1939), Privredni pregled (1932), Trgovac (1932), Industrijska odbrana (1933, 1936–1938), Politika (1933), Spomenica o teškoćama naše industrije u 1936. g., Rudarski i topionički vesnik (1936, 1939), Slovenec (1939). Kao samostalne brošure izdao je: Govor g. Vladimira Arka, predsjednika Trgovačke i obrtničke komore u Zagrebu na privrednoj konferenciji održanoj u Zagrebačkoj burzi na dan 9. travnja 1928. Zagreb; O novom državnom zajmu; Izvještaj komore za trgovinu, obrt i industriju; Anketa o radničkim nadnicama i zaradi u industriji (suautor Arthur Benko Grado).

LIT.: Vladimir Arko. Spomenspis Trgovačke i obrtničke komore u Zagrebu. Zagreb 1927, 147–150. — Josip Prpić: Vladimir Arku u škripcu. Narodni val čovječnosti, pravice i slobode, 2(1928) 272, str. 5. — Stanko Deželić: Preorijentacija u radu i novo vodstvo »Saveza industrijalaca« u Zagrebu. Privredna revija, 7(1931) 7, str. 351–352. — Vladimir Arko. Nezavisna tribuna, 1(1939) 5, str. 11–12.
 
Anđelka Stipčević-Despotović (1983)