Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

ARNERIĆ, Marko, pomorac i pjesnik (Split, 22. III 1750 — Postire, 5. V 1829). Potomak je bračko-splitske plemićke obitelji, iz koje su potekli mnogi pomorski kapetani i brodovlasnici (obiteljski spisi u zbirci Archivalia Brattiensia čuvaju se u Arhivu JAZU u Zagrebu). I otac mu Ivan, rodom iz Bola na Braču, bio je pomorac. Marko se također posvetio pomorstvu, o čemu govori u stihu »Po svitu sam pošal i brod sam ja vodil«. Usput je pisao poeziju i izdao dvije knjižice stihova. Kako je Jerolim Kavanjanin u svom Bogatstvu i uboštvu spomenuo jednog opata i »primancira« Arnerića kao vrsnog propovjednika, Šime Ljubić je tvrdio da je Marko A. bio svećenik te da je živio potkraj XVII i na početku XVIII st. kao Kavanjinov suvremenik. Premda korčulanski opat Arnerić iz XVII st. nema nikakve veze s pomorcem i pjesnikom Markom Arnerićem, za Ljubićem, koji je u drugoj prilici izjavio da je M. Arnerić bio pomorac, poveli su se F. Fancev i J. Ravlić. — God. 1800. tiskao je M. Arnerić u Mlecima knjižicu Pisma od porodjenja Gospodinova i druga pokorna…, u kojoj se osim dviju pjesama nalazi i prozna Ispovid. U drugoj knjižici, Opravdanje dobri žena, autor je u uvodnoj riječi iznio svrhu svoje knjige: »Za opravdati bidne žene, postavljam ti štioče prid oči najprvo jednu Pismu, koja ih osvađuje, a za njome Tužbu žensku i Pisan drugu ku najposli ja učinih na smilovanje, koja ih obranjuje …«; tj. A. najprije iz knjige Ivana Ivaniševića Kita cvitja razlikova (Venecija 1642), tiska šesti Cvit s naslovom Od privare i zle naravi ženske, zatim svoju osmeračku Tužbu žensku, koja je zapravo uvod u njegovu pjesmu Opravdanje dobri žena, a u kojoj se obara na one što su pisali protiv žena, najviše protiv Ivaniševića. Na kraju knjige dodao je dvije dvanaesteračke pjesme: tužbalicu Na smrt Gospodina opata don Ivana Marka Kovačića Razbor u žalosti, i prigodnu pjesmu Mnogo poštovanom Gospodinu Osibu Lukinoviću. Pred kraj života A., koji je u povijesti hrvatske književnosti spominjan kao pjesnički polemičar i protivnik I. Ivaniševića, živio je kao posjednik u Postirama gdje je i umro. Ljubićev navod da je A. 1800. objavio knjigu Canzoni sacre illiriche očito se odnosi na knjižicu Pisma od porodjenja Gospodinova.

DJELA: Pisma od porodjenja Gospodinova i druga pokorna olliti Ispovid i molitva grisnika pred Gospodinom; I druga molitva S. Ivanu Karstitegliu. Pripostovanomu Gospodinu Dn Ivannu Marku Kovaçichiu Gospodiçichiu od Olmissa i Pastiru od Dusca u Braçu mistu Kastillu Postira. Mleczi, Typis Jacobi Constantini 1800. — Opravdanje dobrij xenaa, Marka Arnerichia Vlastelina braçkoga. Çovik stablo, xena grana. Mleczi 1802.
 
LIT.: Andrija Ciccarelli: Osservazioni sull’isola della Brazza e sopra quella nobilita. Venezia 1802, 469. — Šime Ljubić: Dizionario biografico degli uomini illustri della Dalmazia. Beč—Zadar 1856, 12. — Isti: Ogledalo književne poviesti jugoslavjanske na podučavanje mladeži, 2. Rieka 1869, 413. — Franjo Fancev u: Hrvatska enciklopedija, 1. Zagreb 1941, 639. — Andre Jutronić: Pjesnik Ivanišević (1608–1665) i prve književne kritike. Republika, 9(1953) 11, str. 973–974. — Dušan Berić: Zaboravljeni brački pjesnik. Brački zbornik, 1954, 2, str. 147–155. — Hrvoje Morović: »Svete pjesmice« Marka Arnerića. Zadarska revija, 4(1955) 3, str. 186–187. — Jakša Ravlić u: Enciklopedija Jugoslavije, 1. Zagreb 1955, 207. — Dušan Berić: Iz književne prošlosti Dalmacije. Split 1956, 93–103.
 
Hrvoje Morović (1983)