Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

JOHANIDES, Vera, biokemijska inženjerka (Tompojevci kraj Vukovara, 8. X. 1917 — Zagreb, 16. VIII. 2000). Završila gimnaziju u Vukovaru 1935, u Ljubljani diplomirala 1940. kemiju, fiziku i matematiku na Filozofskom fakultetu i 1941. kemiju na Tehničkom fakultetu. Pri SAZU 1955. doktorirala tezom Antibiotici iz Aspergillus spp. U Zagrebu 1941–45. radila u carinarničkom kemijskom laboratoriju, 1945–50. vodila kemijski i mikrobiološki laboratorij Zagrebačke pivovare. Asistentica Tehničkoga fakulteta u Zagrebu 1950, docentica Tehnološkoga fakulteta 1958, izvanredna profesorica 1961. i redovita od 1964 (od 1979. Prehrambeno-biotehnološki fakultet; PBF) do umirovljenja 1988. God. 1984–86. bila je prorektorica Sveučilišta, kojega joj je Senat 1997. podijelio naslov professor emeritus. Kao začetnica biotehnologije i ekološkoga inženjerstva u Hrvatskoj, utemeljila je te studije prije mnogih europskih zemalja. Na Tehnološkom fakultetu i PBF utemeljila je i vodila više poslijediplomskih studija: kemijsku mikrobiologiju, fermentacijsku tehnologiju, biokemijsko inženjerstvo (1965–83), ekološko inženjerstvo (1974–82); potaknula razvoj mikrobne genetike na Sveučilištu. Među osnivačima je Jugoslavenskoga društva mikrobiologa, Jugoslavenskoga društva genetičara, Hrvatskoga ekološkoga društva, Hrvatskoga društva biotehnologa, Savjeta za naftu HAZU i Društva za zaštitu voda Hrvatske. Vodila je 1964–65. International Streptomyces Project pri Ohio Wesleyan University u Delawareu. Autorica je više tehnoloških projekata za potrebe rekonstrukcije i poboljšanja proizvodnje Zagrebačke pivovare. Njezin znanstveni rad obuhvaća područja mikrobne sinteze biomase, antibiotika, enzima, mikrobne razgradnje ksenobiotika, mikrobiologije okoliša i kontinuiranih fermentacijskih procesa. Znanstvene i stručne radove objavljivala u zbornicima radova domaćih i inozemnih skupova te u časopisima Kolloid Zeitschrift (Darmstadt 1941), Österreichische Chemiker Zeitung (Beč 1941), Liječnički vjesnik (1947), Kemija u industriji (1953–54, 1956, 1959–60, 1962–63, 1977, 1981, 1983, 1998), Robni promet (1955), Bulletin scientifique (1956), Koža i obuća (1958), Bulletino di Stazione sperimentale per l’industrie delle pelli e delle materie concianti (Napulj 1959), Automacija (1960), Prehrana (Beograd 1960), Publikacija Jugoslovenskog mikrobiološkog društva (Beograd 1960, 1), Acta botanica Croatica (1963–64), Mikrobiologija (Zemun 1964–69, 1971–73, 1975, 1979–80, 1988), Informacije Prehrambeno-tehnološkog instituta (1965), Bilten industrije piva Jugoslavije (Beograd 1967), Kvasný průmysl (Prag 1967), Mitteilungen der Versuchsstation für das Gärungsgewerbe (Beč 1967), Hrana i ishrana (Beograd 1969–70), Nafta (1969, 1971, 1977, 1981), Genetika (Zemun 1971), Prehrambeno-tehnološka revija (1971–72, 1978–79), Pivarstvo (Beograd 1972, 1976, 1978–79, 1981, 1984), Hemijska industrija (Beograd 1973, 1975), Arhiv za higijenu rada i toksikologiju (1974), Phytochemistry (New York 1974), Voda i sanitarna tehnika (Beograd 1975, 1983), Journal of Applied Chemistry and Biotechnology (Oxford 1976), Krmiva (1976–77), Čovek i životna sredina (Beograd 1978, 1980), Tenside Detergents (München 1981), Applied Bacteriology (London 1982), Biotechnology Letters (London 1984), Journal of the Institute of Brewing (London 1984), Periodicum biologorum (1984–85, 1992, 1996), Biotechnology and Bioengineering (New York 1985, 1988). Suautorica je poglavlja u knjizi Tehnologija i razvoj (Beograd 1989) te skripata Biokemijsko inženjerstvo (1982). Surađivala u Tehničkoj enciklopediji LZ. Autorica je (sa suradnicima) šest patenata (1958–92) za dobivanje 6-aminopenicilinske kiseline dodatkom kvasaca i gljiva, patenta za konzerviranje sirovih koža antibiotikom, za postupak dobivanja L-glutaminske kiseline fermentacijom, za postupak semikontinuirane biosinteze eritromicina, za proizvodnju citronske kiseline u submernoj fermentaciji i za bakterijsku proizvodnju proteina. Bila je članica i predsjednica mnogih strukovnih društava u Hrvatskoj, članica American Society of Microbiology, British Society of Applied Bacteriology, međunarodnih odbora za gospodarsku i primijenjenu ekologiju te za mikologiju Internacionalne unije mikrobioloških društava (IUMS), predstavnica Saveza mikrobioloških društava Jugoslavije u Europskoj federaciji za biotehnologiju (EFB), članica Odbora za biotehnologiju Međunarodne unije za čistu i primijenjenu kemiju (IUPAC, 1980–86), izdavačkoga vijeća European Journal of Applied Microbiology (Berlin 1978–82), uredništva serije Biotechnology (1980–87, 8 sv., Weinheim) i Chemical and Biochemical Engineering Quarterly. Dobitnica je 1968. Medalje Čehoslovačkoga liječničkoga društva i 1994. Medalje »Fran Bošnjaković« Sveučilišta u Zagrebu. Njezinoj su uspomeni posvećeni brojevi časopisa Food Technology and Biotechnology (2001, 3) i Kemija u industriji (2001, 9).

DJELA: Industrijska mikrobiologija, 1 (suautorica). Zagreb 1976.
 
LIT.: Spomenica 30. obljetnice Prehrambeno-biotehnološkog studija. Zagreb 1986, 50–52, 153, 163–164, 197–201. — (Nekrolozi): Periodicum biologorum, 102(2000) 4, str. 447–448; Večernji list, 44(2000) 26. VIII, str. 54. — S. Duraković i V. Marić, Hrvatske vode, 8(2000) 32, str. 297–300. — V. Marić, Svijet piva, 6(2000) 30, str. 23. — I. Pavušek, Kemija u industriji, 49(2000) 10, str. 431–432. — J. Franekić-Čolić, Priroda, 91(2001) 882, str. 18. — N. Trinajstić: 100 hrvatskih kemičara. Zagreb 2002, 78–79.
 
Redakcija (2005)