JUNEK, Ćiril (Cyril, Metod), skladatelj, dirigent i glazbeni pedagog (Prag, 31. X. 1872 — Zagreb, 5. XI. 1928). U Pragu 1893–96. studirao orgulje na Konzervatoriju, usporedno bio pomoćni orguljaš u crkvi sv. Petra 1895–96, član Češke filharmonije i zborovođa PD »Škroup«. Od 1896. djelovao u Hrvatskoj, isprva u Bakru kao gradski dirigent, orguljaš, zborovođa HPD »Sklad« i učitelj pjevanja na Pomorskoj akademiji do 1898. Potom je u Požegi gradski dirigent, orguljaš, učitelj pjevanja u gimnaziji i zborovođa pjevačkih društava »Vijenac« i »Klek« do 1901, kada je postao zborovođom i učiteljem glazbe Hrvatskoga muzičkog društva »Kolo« u Šibeniku. Potkraj 1901. odlazi u Zagreb na mjesto dirigenta Domobranske glazbe. Nakon toga je dirigent, orguljaš i učitelj pjevanja u Ogulinu. U Zagrebu je 1903–20. nastavnik orgulja, glasovira, zbornoga pjevanja i teorije glazbe u školi HGZ. Usporedno nastupao na koncertima HGZ i HPD »Kolo« kao orguljaš, dirigent, harfist, glasovirski pratilac V. Humla, a 1920. i kao dirigent PD »Jug«. Oko 1905. u njega je privatno učila teoriju glazbe Dora Pejačević. Od 1917. do kraja života bio je nastavnik glazbe u srednjim školama. Skladao je solo-popijevke, muške zborove (S Velebita klik se ori, Mlin u dolini, Šuti, jedna vječna tugo), komorna (Melodia za violinu i glasovir), orkestralna (uvertira operi Evža) i crkvena djela, baladu Kameni svatovi (na tekst A. Šenoe) te jednočinku Duma (na tekst R. Katalinića Jeretova). Instrumentirao je operetu E. M. Ruttea Urota na Olimpu (izvedena u Zagrebu 1901). Za potrebe nastave u glazbenim školama napisao priručnik Glazbeno nazivlje (Prag 1909) te s češkoga preveo priručnike Nauka o sazvučju J. Förstera (Prag 1908) i Temelji glasoviranja H. Trnečeka i K. Hoffmeistera (Prag 1909).
DJELA (praizvedbe i tisak): Božićna misa. Na hrvatske pučke popjevke za mješoviti zbor, orgulje i ne obligatne trublje-pozaune, op. 14. Požega 1898. Tiskano Zagreb (1923). — Ljubav, solo-popijevka. Požega 1898. — Tak se mienja čas za ženski zbor. Požega 1898. — Himna »Kola« za muški zbor. Šibenik 1901. — Majko moja, solo-popijevka. Zagreb 1911. — Radujte se narodi. Kao prikazba (Offertorij) za sopran, alt ili tenor, bas, gusle, violoncello i orgulje, op. 14 a. Tiskano Zagreb (1923).
LIT.: A. Goglia: Hrvatski glazbeni zavod 1827.–1927. Zagreb 1927. — (Nekrolog). Sv. Cecilija, 22(1928) 6, str. 286. — A. Goglia: Hrvatsko pjevačko društvo »Kolo«. Spomenica povodom 80-godišnjice društva. Zagreb 1942, 87–88, 96, 100. — Československý hudební slovník, 1. Praha 1963, 617. — K. Kos: Dora Pejačević. Zagreb 1982. — L. Šaban: 150 godina Hrvatskog glazbenog zavoda. Zagreb 1982. — I. Livaković: Raspjevani Šibenik. Šibenik 1989, 49–51. — B. Kempf: Hrvatsko pjevačko društvo »Vijenac« – Požega 1882–1992. Jastrebarsko 1992, 36–40.
Nada Bezić (2005)
