Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

JAMBREHOVIĆ, Franjo (Jambrehovich, Jambrechovich), filozofski pisac (Vinica, 23. III. 1634 — Varaždin, 20. VII. 1704). Gimnaziju polazio u Požunu, u Družbu Isusovu stupio 1651. u Beču, gdje 1652–53. boravi u novicijatu, a 1654. predaje gramatiku u Banskoj Bystrici te studira filozofiju 1655–57. u Trnavi. God. 1658–60. gimnazijski je profesor u Győru, Komárnu i Spišskoj Kapituli kraj Spišske Nove Vesi, potom teologiju studira u Trnavi, završava 1664. u Grazu i postaje svećenikom. Profesor retorike 1665. u Zagrebu, gdje nakon obavljene treće probacije 1666. u Judenburgu 1667–69. predaje filozofiju. Nakon službe upravitelja konvikta i propovjednika (1670–71) u Varaždinu, 1673–76. djeluje kao propovjednik, misionar i profesor moralne teologije. God. 1677–79. ministar je kolegija, misionar i crkveni upravitelj u Rijeci i 1680–81. u Zagrebu, 1682–93. hrvatski penitencijar u Loretu, a 1694. profesor moralne teologije i školski prefekt u Gorici, odakle se vraća u Zagreb. Ondje je od 1695. opet profesor moralne teologije, potom dekan filozofije te rektor kolegija do 1698. Od 1699. do kraja života bio je duhovnik i ispovjednik u varaždinskom kolegiju. Njegov priručnik za studente Philosophia peripatetica (1669), prvo tiskano filozofsko djelo u kontinentalnoj Hrvatskoj, obuhvaća tri discipline tadašnjega filozofskoga gradiva: logiku, fiziku i metafiziku. U opširno obrađenoj fizici (str. 166–507), koju drži samostalnom znanstvenofilozofskom disciplinom, uz sažetije obrađenu logiku (str. 5–165) i nacrt metafizike (str. 508–519), obrađuje temeljne pojmove peripatetičke filozofije. Njegova se metoda i struktura prirodnofilozofske problematike razlikuje od tradicionalnoga skolastičkoga pa i renesansnoga tumačenja Aristotelove filozofije. Ne polazi od Aristotelova teksta nego od samih stvari i problema te novim metodološkim pristupom prirodnoj filozofiji u nastavi isusovačkih učilišta pripravlja put preobrazbi peripatetičke fizike u njutnizam XVIII. st. Udžbenik je posvećen meceni N. Dijaneževiću.

DJELA: Philosophia peripatetica. In caesareo Societ. Jesu collegio Zagrabiae sub auspiciis reverendissimi domini, domini Nicolai Dianesevich, cathedralis ecclesiae Zagrabiensis majoris praepositi & c. propugnata per eruditum ac perdoctum D. Joannem Deszput, AA. LL. & Philosophiae auditorem emeritum. Praeside R. P. Francisco Jambrehovich e Societ. Jesu ejusdem facultatis professore ordinario. Viennae Austriae, Typ. Joan. Jac. Kürner, 1669.
 
LIT.: C. Sommervogel: Bibliothèque de la Compagnie de Jésus, 4. Bruxelles—Paris 1893, 728. — M. Vanino: Povijest filozofijske i teologijske nastave u isusovačkoj akademiji u Zagrebu 1633–1773. Zagreb 1930, 32–32a. — F. Fancev: Građa za povijest školskog i književnog rada isusovačkoga kolegija u Zagrebu (1606–1772). Starine, 1934, 37, str. 96–102, 129–133. — M. D. Grmek: Pregled povijesnog razvitka prirodnih nauka kod Hrvata od VIII. do XVIII. stoljeća. Hrvatsko kolo, 5(1952) 4, str. 208–214. — N. Klaić: Pregled povijesti visokoškolske nastave u Hrvatskoj. Zbornik za historiju školstva i prosvjete, 1969–70, 5, str. 39–102. — M. Vanino: Isusovci i hrvatski narod, 1. Zagreb 1969, 146–147, 185, 191–192. — Š. Jurić: Croatiae scriptores Latini recentioris aetatis. Zagrabiae 1971. — F. Zenko: Transformacija fizike kao filozofijske discipline na Neoacademia Zagrabiensis 1667–1773. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 3(1977) 5/6, str. 215–248. — Isti: Prirodna filozofija (fizika) kao nastavni predmet na zagrebačkoj akademiji (1669–1773). Zbornik radova Prvog simpozija iz povijesti znanosti. Zagreb 1978, 31–38. — G. Šindler: Fizikalne koncepcije u nastavi na zagrebačkoj akademiji u XVIII. st. Ibid., str. 39–44. — Ž. Dadić: Povijest egzaktnih znanosti u Hrvata, 1. Zagreb 1982, 194–197. — F. Zenko: Aristotelizam od Petrića do Boškovića. Zagreb 1983. — L. Lukács: Catalogus generalis seu Nomenclator biographicus personarum Provinciae Austriae Societatis Iesu (1551–1773), 2. Romae 1988, 643–644. — F. Zenko: Razvoj filozofije u hrvatskim isusovačkim učilištima i u djelima hrvatskih isusovačkih filozofa i filozofskih pisaca u 17. i 18. stoljeću. U: Isusovci u Hrvata. Zagreb 1992, 8–10. — Ž. Dadić: Hrvati i egzaktne znanosti u osvitu novovjekovlja. Zagreb 1994. — F. Zenko: Starija hrvatska filozofija. Zagreb 1997.
 
Mijo Korade (2005)