KAČEROVSKÝ, Bogomir

traži dalje ...

KAČEROVSKÝ, Bogomir (Kačerovski), violončelist i skladatelj (Litomyšl, 7. IX. 1873 — Zagreb, 10. II. 1945). Prvu glazbenu pouku dobio od oca Josefa, češkoga skladatelja koji se 1882. doselio u Petrinju i ondje vodio privatnu glazbenu školu. Učiteljsku školu završio u Petrinji 1893, zatim učio u glazbenoj školi HGZ u Zagrebu violončelo (H. Geiger), komornu glazbu i instrumentaciju. Položivši završni ispit 1896, službovao kao učitelj glazbe, 1897–98. u Novoj Gradiški, 1898–1916. u Muškoj preparandiji u Sarajevu, gdje je bio i zborovođa HPD »Trebević«, te 1917–26. u Učiteljskoj školi u Zagrebu. Već za školovanja počeo nastupati solistički, potom i u komornim sastavima te je sudjelovao na koncertima u Petrinji, Sarajevu, Zagrebu i, prema suvremenicima (F. K. Kuhač), sviranje violončela dotjerao do virtuoznosti. Skladao je instrumentalne i vokalne skladbe, najčešće nadahnute folklornom glazbom (bosanskom i hercegovačkom). Nekoliko ih je objavio u vlastitoj nakladi: Balkanski vals za glasovir (Sarajevo 1904), Ljubavne sanjarije: valčik za glasovir (Sarajevo 1910) i Poklonstvo za muški zbor i orkestar (Zagreb s. a.). U rukopisu su skladbe iz 1939–40. Koračnica za glasovir, Gavotta i Polonaise de Concert za violončelo i glasovir, Ruska romansa za violinu i glasovir i Trilogija za glasovir (knjižnica HGZ). Skupljao je i obrađivao narodne napjeve iz BiH te ih objavio u zbirkama Cvijeće s bosansko-hercegovačkih livada za muški zbor (Sarajevo 1905), Bosanske sevdalinke za klavir za jedno i dva grla (Sarajevo 1907), U kolo. Bosanske narodne pjesme (Sarajevo s. a.; 84 pjesme za glasovir uz popratne stihove), Bosansko-hercegovačke narodne pjesme za klavir (Sarajevo s. a.; izvedeno u HGZ 1916), Jugoslavenske narodne pjesme br. 1 za glasovir i br. 2 za mješoviti zbor s predigrom za glasovir ili orgulje (Zagreb s. a.). U zbirci skladba Glazbeni dar Saveza hrvatskih pjevačkih društava za godinu 1909. i 1910 (Beč s. a.) tiskana je njegova koračnica Hvataj se u kolo! za muški zbor. U obradbama je napjeve i tekstove zapisivao prema kazivanju puka, a glasovirsku je pratnju skladao na način salonske glazbe s mnogo figura, pasaža, arpeggia i tremola. Prema Kuhačevoj prosudbi, glasovirski je slog »prebujan, briljantan« i znatno odudara od uobičajene pučke pratnje pjevanja, ali ipak mjestimice izvrsno pogađa način pučkoga glazbovanja.

LIT.: Koncert Havlu-Kačerovsky. Banovac, 8(1895) 35, str. 3. — F. Ž. Kuhač: Bogomir Kačerovsky i njegove sevdalinke. Obzor, 48(1907) 159, Pr., str. 2–3. — I. Golec: Petrinjski biografski leksikon. Petrinja 1999. — Z. Verunica: Bogomir Kačerovsky (1872–1945) i njegovo mjesto u razvoju muzičkog stvaralaštva u Bosni i Hercegovini. U: Zbornik radova Muzičke akademije, 2. Sarajevo 1999, 15–27.
 
Ivona Ajanović-Malinar (2005)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. - 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

KAČEROVSKÝ, Bogomir. Hrvatski biografski leksikon (1983-2023), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/9375>.