Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

KOGOJ, Franjo (Fran), dermatovenerolog (Kranjska Gora, 13. X. 1894 — Kranjska Gora, 30. IX. 1983). Klasičnu gimnaziju polazio u Ljubljani i Sankt Paulu. Maturiravši 1913, upisao studij na Medicinskom fakultetu Karlova sveučilišta u Pragu, 1914. bio mobiliziran te nakon rata nastavio studij u Grazu i Pragu, gdje je diplomirao 1920. Istodobno počeo specijalizirati dermatovenerologiju na klinikama u Pragu i Brnu. Od 1923. bio je asistent P. Šavnika u Dermatovenerološkoj klinici u Zagrebu, a od 1924. sa stipendijom Rockefellerove zaklade usavršivao se u klinici u Brnu, gdje se 1925. habilitirao za privatnoga docenta na Medicinskom fakultetu. Usavršivao se također u klinikama u Wrocławu, Strasbourgu i Parizu. God. 1926. naslijedio je Šavnika u Klinici za kožne i spolne bolesti u Zagrebu te joj od 1927, s prekidom za II. svjetskoga rata, bio predstojnik do umirovljenja 1965. Zahvaljujući njegovoj organizaciji rada Klinika je ubrzo postala jednom od najmodernijih u Europi. Osnovao je histološki te serodijagnostički laboratorij, 1930. uređena je stanica za pokusne životinje, 1931. stanica za dermatološku aktinoterapiju i fizikalnu terapiju, a zaslužan je i za uređenje alergološkoga laboratorija, ambulante za profesionalne bolesti i laboratorija za medicinsku biokemiju. Za izvanrednoga profesora zagrebačkoga Medicinskoga fakulteta izabran je 1927, a za redovitoga 1932. God. 1955–64. bio je i voditelj Dermatovenerološke klinike Medicinskoga fakulteta u Ljubljani, 1967–74. ravnatelj Instituta za klinička medicinska istraživanja Medicinskoga fakulteta i KBC u Zagrebu. Njegovom je inicijativom 1965. osnovan Alergološki centar JAZU na Hvaru. Jedan je od začetnika znanstvene dermatovenerologije u nas i jedan od najzaslužnijih za razvoj alergologije i kliničke imunologije kao samostalnih disciplina. Njegov znanstveni opus obuhvaća gotovo sva područja dermatovenerologije. Baveći se epidemiologijom i liječenjem sifilisa, dokazao je identičnost patogeneze sporadičnoga i endemskoga sifilisa, uveo pojam »kritički moment« kao objektivni kriterij za ocjenjivanje vremena potrebnoga za izlječenje te kao dijagnostičku metodu superponiranu epikutanu reakciju. Proučavao je alergiju kao biološki proces, istraživao uzročnost u dermatologiji, razradio i razjasnio problem lokalizacije dermatoza, bavio se sistematizacijom dermatoza, kožnom tuberkulozom, dermatomikozama, kroničnim piodermijama, promjenama na koži reumatičnih bolesnika. Posebno se bavio keratodermijama, prvi je opisao mljetsku bolest utvrdivši da je riječ o palmoplantarnoj keratozi koja se nasljeđuje recesivno. Bio je vrstan poznavatelj patohistologije kože, te opisao spongioformnu pustulu kao histološku novinu u svjetskoj dermatovenerološkoj literaturi. Pisao je i o ihtioformnim hiperkeratozama, sklerodermiji, atrofodermiji, eritrodermiji, pruritusu. Radove je objavljivao u časopisima Archiv für Dermatologie und Syphilis (Berlin 1922, 1925–26, 1928–29, 1932, 1934, 1936, 1950–51), Česká dermatologie (Prag 1922, 1924–25, 1927–28, 1935, 1960), Acta dermatovenerologica (Stockholm 1923, 1926–27, 1929, 1934, 1940, 1947, 1950, 1952, 1966), Dermatologische Zeitschrift (Berlin 1923), Annales de dermatologie et de syphiligraphie (Pariz 1927, 1930, 1961), Bulletin de la Société française de dermatologie et syphiligraphie (Strasbourg 1927, 1930, 1939, 1957, 1962, 1974), Medicinski pregled (1927–28, 1931–32, 1935, 1939, 1951), Liječnički vjesnik (1928–29, 1931–33, 1936–40, 1945, 1948–49, 1972–73), Srpski arhiv za celokupno lekarstvo (Beograd 1928, 1948), Przegląd dermatologiczny (Varšava 1930, 1966), Dermatologische Wochenschrift (Leipzig 1933, 1936–38, 1956, 1962, 1966), Zdravstveni vestnik (Ljubljana 1933–34, 1938, 1941, 1956), Dermatologica (Basel 1939–40, 1957), Medicinski glasnik (1946–49, 1957, 1967), Acta medica Iugoslavica (1947, 1959), Rad JAZU (1947, 1952, 1963, 1967–68), Medicinar (1948), Tuberkuloza (1949), Dermatologia (Napulj 1950–51, 1955), Hautarzt (Berlin 1950, 1953, 1955, 1959, 1961, 1964, 1968), Narodno zdravlje (Beograd 1951), Acta allergologica (København 1952, 1954, 1959), Wiener medizinische Wochenschrift (1954–56, 1960), Zeitschrift für Haut- und Geschlechtskrankheiten (Berlin 1954, 1956, 1961, 1964–65), Indian Journal of Dermatology, Venerology and Leprology (Bombay 1955), Minerva dermatologica (Torino 1959, 1973), Radovi Medicinskog fakulteta u Zagrebu (1959, 1962; urednik 1953–58), Münchener medizinische Wochenschrift (1960), Zdravstvene novine (1961), Archiv für klinische und experimentelle Dermatologie (Heidelberg 1964), British Journal of Dermatology (Oxford 1964, 1967), Allergie und Asthma (Leipzig 1965), Acta Facultatis medicae Fluminensis (1967), Therapie der Gegenwart (Beč 1970), Folia angiologica (Berlin 1972) i zbornicima znanstvenih i stručnih skupova, a mnogi su objavljeni i kao posebni otisci. Autor je poglavlja u knjigama i priručnicima Handbuch der Haut- und Geschlechtskrankheiten (Berlin 1930, 1962), Lehrbuch der Haut- und Geschlechtskrankheiten (Stuttgart 1961, 1970) te priloga u Medicinskoj enciklopediji LZ. Uredio je Izvješća Dermatovenerološke klinike u Zagrebu (Zagreb 1952) i više zbornika alergoloških simpozija (Zagreb 1952, 1964, 1967) te bio član uredništva mnogih nacionalnih i međunarodnih časopisa. Također je bio redoviti član JAZU od 1947, njezin potpredsjednik 1958–73, počasni i dopisni član više akademija i društava, nositelj počasnih doktorata sveučilišta u Zagrebu, Ljubljani i Grazu te Vojnomedicinske akademije u Beogradu. Dobitnik je Nagrade NRH za životno djelo 1962.

DJELA: Terapija sifilisa. Zagreb 1946, 19492. — Dermatovenerološka propedeutika. Zagreb 1947. — Problematika ekzema. Zagreb 1947. — Spolne bolesti (suautor). Zagreb 1954, 19662. — Bolesti kože, 1–2 (suautor). Zagreb 1970–1971.
 
LIT.: Franjo Kogoj. Ljetopis JAZU, 1949, 54, str. 172–177. — Š. Čajkovac: Akademik Franjo Kogoj – povodom 70. godišnjice života. Liječnički vjesnik, 87(1965) 1, str. 6–10. — M. Schwarzwald: Akademik Franjo Kogoj. Radovi Medicinskog fakulteta u Zagrebu, 17(1969) 2, str. 71–73. — Isti: U povodu osamdesete obljetnice akademika prof. dr. Frana Kogoja. Acta dermatovenerologica Iugoslavica, 1(1974) 4, str. 191–194. — D. V. Stevanović: Franjo Kogoj (Zagreb). Dermatologische Monatsschrift (Leipzig), 160(1974) str. 886. — Zbornik liječnika Hrvatske 1874–1974. Zagreb 1974, 443–444. — (Nekrolozi): V. Dugački, Naše novine, 6(1983) 54, str. 4. — A. Brnobić, Liječnički vjesnik, 106(1984) 1, str. 44–45. — S. Midžić, Ljetopis JAZU, 1984, 87, str. 545–548. — D. Živković: Prva godišnjica smrti akademika Franje Kogoja. Psoriasis, 9(1984) 18, str. 4–5. — K. Holubar: Franjo Kogoj and the Spongiform Pustule. American Journal of Dermatopathology (New York), 7(1985) 2, str. 191–195. — Franjo Kogoj. Spomenica preminulim akademicima, 1985, br. 28. — K. Holubar: Franjo Kogoj i spongiformna pustula. Psoriasis, 13(1988) 25, str. 25–27. — S. Midžić i B. Belicza: Život i djelo akademika Franje Kogoja. Rad HAZU, 1994, 466, str. 11–17. — A. Brnobić i J. Lipozenčić: Uloga Franje Kogoja u razvoju alergologije i kliničke imunologije u dermatovenerologiji u Hrvatskoj. Ibid., str. 19–28. — I. Dobrić i dr.: Psoriasis pustulosa: klasifikacija i svjetlosna mikroskopija. (Prigodom 70-te obljetnice Kogojeve spongiformne pustule 1927–1997). Psoriasis, 22(1997) 39, str. 6–9. — D. Živković: Franjo Kogoj i spongiformna pustula. Ibid., str. 10–12. — S. Fatović-Ferenčić: The Chair of Dermatovenerology at Zagreb School of Medicine. Acta dermatovenerologica Croatica, 9(2001) 4, str. 267–273. — J. Lipozenčić i S. Fatović-Ferenčić: Croatian Dermatovenerological Society. U: Millennium dermatologicum. European Handbook of Dermatological Societies. Hradec Králové 2002, 40–43. — A. Muzur: O spolnim bolestima Kogoju u čast. Acta medico-historica Adriatica, 1(2003) str. 227–228.
 
Stella Fatović-Ferenčić (2009)