Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

KARALL, Lovre (Karal, Lorenz), političar (Veliki Borištof/Grosswarasdorf, 10. VIII. 1894 — Vujberštof/Walbersdorf, 17. III. 1965). Maturirao 1912. u Požunu, mobiliziran u I. svjetskom ratu, služio kao natporučnik u jedinicama M. Horthyja 1919. Pravo doktorirao temeljem rigoroza u Budimpešti 1921, potom se bavio odvjetništvom. Već 1920. osnutkom Stranke mladih seljaka pokušao je politički organizirati Hrvate nekadanjega zapadnougarskoga prostora. Nakon razgraničenja, u Beču je 1922. s R. Klaudusom i M. Feržinom pokrenuo tjednik Hrvatske novine, koji će do zabrane 1942. biti utjecajnim glasilom među Hrvatima u Gradišću. U njem je objavljivao političke, gospodarske i prosvjetne članke, primjerice o svrsi novina (proglas Hrvati! 1922, 1), o godišnjici priključenja Austriji (15. let kod Austrije, 1936, 46–47) i očuvanju posebnosti u okviru te države (Daljnji put Hrvatov, 1937, 12). God. 1923. bio je među osnivačima Hrvatske stranke, no nakon njezina izbornoga neuspjeha mijenja politiku i hrvatske interese nastoji zastupati u Kršćansko-socijalnoj stranci, na listi koje je 1927. biran u Gradišćanski zemaljski sabor, a 1929. postao je članom gradišćanske vlade. Promičući hrvatsku svijest i dvojezičnost, u tom je razdoblju bio jedan od utemeljitelja Hrvatskoga kulturnoga društva u Gradišću (1929) i Hrvatskoga gradišćanskoga kulturnoga društva u Beču (1934). Poduprijevši kancelara E. Dolfussa, u veljači 1934. potpisao je rezoluciju Domovinskih obrambenih formacija i saveza o nedostojnima za obnašanje javne službe, pa je te godine postao zemaljskim namjesnikom Gradišća. Premda je pozvao Hrvate da na plebiscitu u travnju 1938. glasuju za pripojenje Njemačkoj, kao pripadnik etničke manjine ubrzo se morao povući iz političkoga života. Neko je vrijeme vodio ciglanu u Vujberštofu, a nakon rata i povratka političkih sloboda bio je zemaljski poglavar, i njegovim zauzimanjem, obnovljene savezne zemlje Gradišće 1946–56, predsjednik Zemaljskoga sabora 1956–60, vođa Austrijske narodne stranke u Gradišću 1945–63. i predsjednik pokrajinske Trgovačke komore 1956–65.

LIT.: M. Ujević: Gradišćanski Hrvati. Zagreb 1934, 80–81, 84, 88. — M. Valentić: Gradišćanski Hrvati od XVI stoljeća do danas. Zagreb 1970, 33–34, 37–38. — M. Meršić ml.: Znameniti i zaslužni Gradišćanski Hrvati. (Rijeka) 1972, 67–68. — B. Schreiner: Das Schicksal der burgenländischen Kroaten durch 450 Jahre – Sudbina gradišćanskih Hrvatov kroz 450 ljet. Željezno 1983, 37, 39–40, 57–58, 274, 287. — P. Wurm: Dr. Lorenz Karall (doktorska disertacija). Wien 1983. — S. Emrich i S. Geosits: Nach dem Zweiten Weltkrieg. U: Die burgenländischen Kroaten im Wandel der Zeiten. Wien 1986. — G. Schlag: Die Kroaten im Burgenland 1918 bis 1945. Ibid. — Isti: Gradišćanski Hrvati od 1918. do 1945. godine. U: Povijest i kultura gradišćanskih Hrvata. Zagreb 1995. — A. Suppan: Jugoslawien und Österreich 1918–1938. Wien—München 1996. — S. Krpan: Gradišćanski portreti. Zagreb 1998, 139–141, 335. — B. Vranješ-Šoljan: Gradišćanski Hrvati. Zagreb 2005.
 
Stjepan Krpan i Filip Hameršak (2009)