KOLARIĆ, Juraj

KOLARIĆ, Juraj, teolog i crkveni povjesničar (Donji Hrašćan kraj Donjega Kraljevca, 20. IV. 1938). U Zagrebu završio Interdijecezansku vjersku školu 1957. i studirao teologiju na Bogoslovnom fakultetu. Kao gojenac isusovačkoga kolegija Canisianum diplomirao 1965. na Teološkom fakultetu u Innsbrucku, gdje je, specijaliziravši međukonfesionalne odnose i povijest dogme, 1969. doktorirao tezom Ökumenische Fragen in der Theologie der Serbisch-orthodoxen Kirche. Eine historisch-dogmatische Studie. U Rimu 1970–71. studirao crkvenu povijest na Papinskom sveučilištu Gregoriani i pri Tajnom vatikanskom arhivu završio 1971. arhivistiku. God. 1965. zaređen za svećenika te bio pomoćnik na katedri dogmatike innsbruške teologije, 1967–69. kapelan u župi sv. Blaža u Zagrebu, 1969–70. suradnik na Teološkom fakultetu u Münsteru, 1971–75. prefekt zagrebačkoga Nadbiskupskoga bogoslovnoga sjemeništa, od 1972. asistent na katedri za crkvenu povijest Bogoslovnoga fakulteta u Zagrebu (danas Katolički bogoslovni fakultet), 1977. docent, 1989. izvanredni i od 1992. redoviti profesor. Predavao ekumensku i moralnu teologiju te crkvenu povijest i umjetnost i na Filozofsko-teološkom fakultetu Družbe Isusove, Hrvatskim studijima, Evangeličkom teološkom fakultetu »Matija Vlačić Ilirik« i teološkim fakultetima u Njemačkoj. — Središnje mjesto u njegovu opusu zauzimaju ekumenizam i crkvena povijest. Objavio je zapažene knjige iz ekumenske teologije u nakladi revije Veritas (Kršćani na drugi način, 1976; Istočni kršćani, 1982; Pravoslavni, 1985), sjedinjene i dopunjene u opsežnom izdanju Ekumenska trilogija (2005), u kojem je, u kontekstu međukonfesionalnoga dijaloga, prikazao razvoj ekumenskih i novih religijskih pokreta s obzirom na razjedinjenost kršćanskih crkava. Istražio je i napisao povijest župa Ratkovica, Siče-Dubovac i Nova Kapela (1977), Sveti Juraj u Trnju (1984), Kotoriba (1992) i Sveti Martin na Muri (1996), bio autor i suautor udžbenika i povijesnih pregleda staroga vijeka (Zagreb 1993, 1994, 1995; kao dopunu objavio brošuru Povijest kršćanstva na našem tlu prije dolaska Hrvata. Zagreb 1993, 1994, 1995), svijeta i Hrvatske do 1789 (Zagreb 1995; suautori F. Mirošević, F. Šanjek, T. Macan), odnosa papinstva i Hrvata (1998) te kršćanstva na hrvatskim prostorima (Zagreb 1998, 2002–2003). Napisao knjižice o gradnji apostolske nuncijature u Zagrebu i Kolpinškom savezu Zagrebačke nadbiskupije (Zagreb 1994, 1998), 2001. pregled djelovanja Družbe »Braća hrvatskoga zmaja« od obnove 1990. i povijest Katoličkoga djetićkoga društva, a 2006. u Čakovcu izdao spomenicu, Međimurje moje, u povodu 40. obljetnice svećeništva. Objavio je više od 400 teološko-ekumenskih, crkvenopovijesnih, biografskih članaka te osvrta, komentara i prikaza, među kojima se izdvaja suradnja u periodicima Dođi kraljevstvo tvoje (1962), Crkva u svijetu (1970–71), Danica (kalendar, 1973–74), Croatica Christiana periodica (1977, 1981, 1998), Bogoslovska smotra (1978, 1981, 1989–90, 1995), Pastoral ecuménica (Madrid 1985), Bogoslovlje (Beograd 1986), Marksističke teme (Niš 1987), Spectrum (1990), Gradina (Niš 1991), Marulić (1991), Kontura (1993), Anthropos (Ljubljana 1994), Grazer theologische Studien (1994), Hrvatska (1994), Novi glas (Beč 1995), Zaprešićki godišnjak (1995), Hrvatski zemljopis (1996–97), Rugjer (1997), Tkalčić (1997–99), Zbornik Učiteljske akademije u Zagrebu (2000), Hrvatski kajkavski kolendar (2001), Riječ (2003), Službeni vjesnik Zagrebačke nadbiskupije (2007) te zbornicima i spomenicama Katolička crkva u Bosni i Hercegovini u XIX i XX stoljeću (Sarajevo 1986), Počeci hrvatskog kršćanskog i društvenog života od VII. do kraja IX. stoljeća (Split 1990), Religija i sloboda (Split 1993), Tko su i odakle Hrvati (Zagreb 1993, 1994), Bedenik iz Koprivnice (Koprivnica 1995), Impuls-Symposion. Die Stellung der Römisch-Katholischen Kirche und der politische Katholizismus in Österreich und in den Nachfolgestaaten 1918–1938 (Graz 1995), Prelog (Prelog 1995), Spomenica povodom 50-te obljetnice Bleiburga i Križnog puta (Zagreb 1995), Zagrebačka biskupija i Zagreb 1094–1994 (Zagreb 1995), Zagrebački biskupi i nadbiskupi (Zagreb 1995), Kajkaviana Croatica (Zagreb 1996), Prilog raspravi o dugoročnoj i globalnoj viziji Hrvatske (Zagreb 1996), Evanđelje na Hrvatskom radiju (Zagreb 1997), Novi religiozni pokreti (Zagreb 1997), Spe gaudentes – U nadi radosni (Zagreb 1997), Dr. Rudolf Horvat – život i djelo (Koprivnica 1998), Fra Marijan Blažić, mučenik s Dakse (Volosko 1998), Josip Stadler – život i djelo (Sarajevo 1999), Slatina (Slatina—Zagreb 1999), Graditelji mostova hrvatsko-slovačkoga prijateljstva (Zagreb 2000), Hrvatski žrtvoslov, 2 (Zagreb 2000), Zbornik I. Međureligijski dijalog u Europi (Zagreb 2000), Vjekoslav Klaić – život i djelo (Zagreb—Slavonski Brod 2000), Hrvatska crkva svetog Jeronima (Zagreb 2001), Ivo Andrić i njegovo djelo (Mostar 2003), Veritatem facientes in caritate (Zagreb 2003), Zagrebačka crkvena pokrajina (Zagreb 2004), Marko Antun de Dominis (Split 2006), Život i djela Ivana Krstitelja Tkalčića (Zagreb 2006), Međimurje u Drugom svjetskom ratu (Čakovec 2007), Neka iz tame svjetlost zasine! (Zagreb 2007). Surađivao i u Hrvatskom leksikonu (Zagreb 1996–1997), Suvremenoj katoličkoj enciklopediji (Split—Korčula 1998) te Hrvatskoj enciklopediji, Općem religijskom leksikonu i HBL LZ. Mnogobrojne je priloge također objavio u Glasu Koncila, Vjesniku, Večernjem listu, Globusu te osobito u Veritasu. U Zagrebu 1981–89. uredio niz izdanja Vijeća za ekumenizam Biskupske konferencije Jugoslavije (BKJ), dijelom u seriji Kršćanske sadašnjosti »Ekumena«. Na Radio-Zagrebu bio jedan od pokretača emisija Duhovna misao i Religijska kultura, a na HTV scenarist dokumentarnih filmova o povijesti kršćanstva, Zagrebačkoj (nad)biskupiji i nadbiskupima. Pokretač je 2003. i do danas glavni urednik časopisa Crkvena kulturna dobra – Analecta. God. 1979–99. sudac i branitelj Ženidbenoga suda Zagrebačke nadbiskupije, od 1984. prebendar Prvostolne crkve zagrebačke, 1988–2002. dekan tamošnjega Zbora prebendara. Tajnik je Vijeća za ekumenizam BKJ 1977–90, član Vijeća za kulturu Hrvatske biskupske konferencije 1999–2002, od 1999. predstojnik Ureda za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije te ravnatelj Dijecezanskoga muzeja. Bio veliki meštar Družbe »Braća hrvatskoga zmaja« 1993–2001, a od 1993. član je Europske akademije znanosti i umjetnosti u Salzburgu.