Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

KARAMAN, Dujam Srećko (Doimo Fortunato), folklorist i povijesni pisac (Split, 7. II. 1856 — Prijedor, 12. IV. 1927). Gimnazijsko školovanje u Splitu prekinuo 1871. te radio kao porezni činovnik. Prikupljao narodne pjesme, poslovice i dosjetke, proučavao folklor, kulturnu baštinu te povijest Splita, Kaštela, Trogira i njihove okolice, a zanimao se i za gospodarske teme. Narodne pjesme i priloge o njima objavljivao je u časopisima i listovima Slovinac (1880, 1882–83), Hrvatska vila (1882), Narod (1890), Smotra dalmatinska (1899), a kulturno-povijesne članke, pretežno o tamošnjim obiteljima, u periodicima Annuario dalmatico (1884), Narodni list (1884, 1887), Narod (1893), Bullettino di archeologia e storia dalmata (1897–98, 1900), Il Nuovo schiesone spalatino (1900), Strossmayer (kalendar, 1908). Najpoznatije mu je djelo antologija Marjanska vila (1885), prva i jedina zbirka narodnih pjesama sa splitskoga područja, u kojoj je, drži se, objavljen najstariji tekst Asanaginice iz tzv. Splitskoga rukopisa (otkrio ga je 1880), a objavio je i raspravu o hrvatskom usmenom pjesništvu Gli slavi e la poesia popolare (1899). Pisao o junacima i bićima iz usmene književnosti (Bullettino di archeologia e storia dalmata, 1880; Marco Kraljević, 1883), o A. Kačiću Miošiću (Il Diritto croato, 1889), prvoj splitskoj hrvatskoj akademiji i tamošnjem gospodarskom društvu (Narod, 1889–90; Lovor, 1897; Narodni list, 1898; Jedinstvo, 1899; knjižica Prva hrvatska akademija i gospodarsko društvo u Spljetu. Split 1899). Njegova opsežnija rukopisna djela – rezultat zanimanja za istaknute osobe i obitelji te proučavanja heraldike, navlastito prikupljanja grbova uklesanih u kamen – čuvaju se uglavnom u Muzeju grada Splita; u četirima svescima djela Zaslužni Spljećani opisao je 500 znamenitih osoba iz splitske prošlosti, u djelu Il re d’Armi di Spalato u 126 tabla grbovnike splitskih i dalmatinskih obitelji, a u Memorie storiche sulla riviera delle Castella (Arheološki muzej u Splitu; izvadci u Bulletino di archeologia e storia dalmata, 1889–93, 1895, 1897), s crtežima grbova plemićkih obitelji, iznio vrijedno gradivo za kulturnu i političku povijest Kaštela i Trogira. Više članaka s biobibliografijama znamenitih Splićana od srednjovjekovlja do njegova doba objavio je u listu Narod (1890–94), pretežno u rubrici Domaće slike. U ostavštini u Muzeju grada Splita čuvaju mu se i crtice o povijesti splitske okolice i splitskih obitelji te korespondencija, napose s F. Bulićem i N. Nodilom, a u NSK (R 6522) autograf zbirke većinom neobjavljenih narodnih pjesama Biser.

DJELA: Marco Kraljević – l’eroe della poesia popolare slava. Trieste 1883. — Marjanska vila ili Sbirka narodnih pjesama sakupljenih u Spljetu. Spljet 1885 (4 izd. do 1985). — Andrea Kačić Miošić e suoi canti. Pola 1889. — Gli slavi e la poesia popolare. Spalato 1899.
 
LIT.: (Prikazi knj. Marjanska vila): J. Kapić, Iskra, 2(1885) 13, str. 100–102. — P. Kasandrić, Zora, 2(1885) 20, Pr. I, str. 7–8. — J. Hranilović (-r-): »Gli slavi de la poesia popolare« Dujma Srećka Karamana. Vienac, 31(1899) 45, str. 731. — L.: Dujam Srećko Karaman. Jadranska pošta, 3(1927) 19. IV, str. 3. — I. K. Ostojić: Dujam Srećko Karaman. Pučka prosvjeta, 10(1930) 6, str. 123–125. — A. Miškov: Kako pjeva o moru i mornarima Marjanska vila. Jadranski dnevnik, 4(1937) 129, str. 2–3. — Z. Mužinić: Obitelj Karaman – jedna od markantnijih splitskih obitelji. Kulturna baština, 9(1983) 14, str. 129, 133. — N. Anzulović: Arhivska građa u biblioteci Arheološkog muzeja u Splitu. Građa i prilozi za povijest Dalmacije, 11(1990) str. 225. — D. Deša: Arhivska zbirka Muzeja grada Splita. Ibid., str. 234. — D. Kečkemet: Tko je otkrio i prvi zapisao »Hasanaginicu«? Slobodna Dalmacija, 62(2004) 2. VIII, str. 54; 3. VIII, str. 54; 6. VIII, str. 62.
 
Zdravka Jelaska Marijan i Šimun Jurišić (2009)