KOLUNIĆ, Broz

KOLUNIĆ, Broz (Kacitić, Ambroz), glagoljaški pisac (Dubovik, Lika, ? — ?). Iz dobro očuvana kolofona glagoljskoga rukopisa, po njem nazvana Kolunićev zbornik (Arhiv HAZU, sign. III a 51), što ga je 1486. za plaću prepisao u kući naručitelja gatanskoga vikara Leonarda u Knežoj Vasi kraj Otočca, saznaje se da je bio žakan i da potječe od Kacitića iz roda Kolunić u Bužanskoj županiji (I se k’nige i siju rubriku pisahъ ê Brozъ žakanъ, budući v redu e(van)j(e)lskomъ, z’ Bužanъ ot Kacitićъ z Dubovika, plemenemъ Kolunićъ, komu esu grisi bogatstvo, grobъ otočačstvo, zemla mati. I pisah v istinu te k’nige počtovanu mužu g(ospo)d(i)nu Levnardu, vikaru gatanskomu, v nega hiži sidi (!) a za moju plaću). U kolofonu je i njegova poznata rečenica: »I ošće vasъ molimъ, gospodo redov’nici i žakni, da se spomenete na prit’ču ovu da e knjigamъ teško priti i gdo knige poč’tue da e knigami poč’tovanъ.« Kodeks danas ima 146 folija od pergamenta i papira, ispisanih ustavnom glagoljicom XV. st. Jezik mu je čakavski, prožet crkvenoslavenskim oblicima i ponekim kajkavizmom te latinizmima i talijanizmima. Sastoji se od Korizmenjaka ili Kvarezimala, koji pisac naziva Knige svetago Brnardina, i Traktata o sedam smrtnih grijeha. Korizmenjak, na početku znatno okrnjen, sadržava zbirku korizmenih propovijedi; vrlo je blizak Kvarezimalu Š. Grebla iz 1498 (NSK, sign. R 4002) i Korizmenjaku iz XV/XVI. st. (Arhiv HAZU, sign. III a 19), te im je predložak vjerojatno zajednički (V. Štefanić). Traktat o sedam smrtnih grijeha, koji se nalazi i u glagoljskom Ivančićevu zborniku iz XIV/XV. st. (samostan franjevaca trećoredaca na Ksaveru u Zagrebu) te u nizu glagoljskih fragmenata, djelomičan je prijevod, najvjerojatnije s talijanskoga, popularne francuske srednjovjekovne moralne rasprave Somme le roi Laurenta d’Orléansa. Kolunićev zbornik latinicom je objavio M. Valjavec u Djelima JAZU (1892, 12). Prema Z. Kulundžiću, Kolunićevo ime nalazi se i u slijepom tisku prve hrvatske knjige, Misala po zakonu rimskoga dvora (1483), te se pretpostavlja da je bio ili slagar i tiskar ili redaktor i korektor. God. 1505. u Rabu je imenovan javnim bilježnikom (DA u Zadru, Rapski arhiv, kutija 6).