Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

KASSOWITZ-CVIJIĆ, Antonija, pisateljica (Zagreb, 17. I. 1865 — Zagreb, 18. XII. 1936). Glazbenu naobrazbu dobila od majke Antonije Cvijić, učiteljice glazbe i glasovira, nećakinje V. Lisinskoga. Učiteljsku školu završila u Beču 1883. U Zagrebu te godine po suvremenim pedagoškim normama organizirala dječje zabavište, u kojem je bila učiteljica i 1884–86. ravnateljica. Napustivši državnu službu 1896, vodila vlastitu knjižaru, a od 1928. sređivala gradsko arhivsko gradivo u Zemaljskom arhivu. Člancima pedagoške tematike javila se u bečkom časopisu Zeitschrift für das Kindergartenwesen (1883). Na poziv Hrvatskoga pedagoško-književnoga zbora, 1895. napisala je prvi priručnik za odgoj predškolske djece Rukovođ za zabavište (Grand prix na Svjetskoj izložbi u Parizu 1900). Književni rad započela je suradnjom u dječjem časopisu Smilje (1890–96, 1909–10) i slikovnicom Ilustrovani ABC (1893). Izvornoj književnosti osobito je pridonijela slobodnim preradbama slavenskih narodnih motiva u trima zbirkama pripovijetka za mladež Slavenske priče (1922–1925). Nadahnuta hrvatskim narodnim preporodom, u romansiranoj dokumentarističko-biografskoj kolažiranoj prozi Vatroslav Lisinski u kolu Ilira (1919; nagrada Književnoga odbora MH) opisala je skladateljev život u kulturno-političkom ozračju zagrebačkoga XIX. st.; o njem je također poslije pisala u periodicima. Prema »izravnom kazivanju« napisala je Sličice o Ivanu pl. Zajcu (1924), na temelju arhivskoga gradiva i beletrizirane faktografije fabulirala je i u Zagrebu objavila životopise Franjo Ž. Kuhač (1924), Vjekoslav Karas, prvi ilirski slikar i Tito Brezovački, kajkavski komediograf (Hrvatsko kolo, 1928, 1930), Ferdo Quiquerez (s. a.), te životopisnim prilozima (A. Schwarz, Jagoda Brlić, F. Krežma, M. Mesić, Hermina Tomić, J. Pliverić) surađivala u Vijencu (1923–26) i s dvjestotinjak članaka u ediciji Znameniti i zaslužni Hrvati (Zagreb 1925). Također je pisala i prevodila za zagrebačko HNK, u kojem su joj 1911. izvedene igra za djecu Krasuljica (glazba Zajc) i solo-scena Demetru u pohode, konferansa s pjevanjem Hrvatice u ilirsko doba (1929) te »ilirski akvarel« U dvorovih bijelih (1935), a prateći i komentirajući kazališni život, napisala je Spomen-spis u proslavu šezdesetogodišnjice umjetničkog djelovanja najveće hrvatske tragetkinje Marije Ružičke Strozzi (1928) i više članaka o glumcima i opernim pjevačima (A. Fijan, obitelj Freudenreich, Ivka Kralj, A. Mandrović, Matilda Mallinger, Ilma Murska, Irma Trputec-Terée, Ema Vizjak, M. Vušković). U pregledu Prve javne pozornice u Zagrebu g. 1780–1800 (Zagreb 1933) duhovitim je i maštovitim pričanjem oživjela stari kazališni Zagreb. Druge svoje glazbene, likovne i kazališne kritike, feljtone, eseje, kulturnopovijesne crtice i novele tiskala je u periodicima Agramer Zeitung (1896, 1909–12), Agramer Tagblatt (1909, 1912), Narodne novine (1909–14, 1916–18, 1931–34), Prosvjeta (1909–10), Hrvatsko kolo (1910, 1927, 1929–33), Književni prilog Kluba hrvatskih književnika u Osijeku (1911–12), Kralj. zem. hrvatsko kazalište u Zagrebu (1911–12), Narodna obrana (1912), Hrvatska pozornica (1912–13, 1925–26), Novosti (1912, 1927–33), Smotra dalmatinska (1914), Jugoslavenska njiva (1919), Jutarnji list (1920–29, 1931, 1934–36), Kazališni list (1921–22), Dom i svijet (1922), Samoborski list (1922, 1924), Der Morgen (1923–26), Teater (1923–24), Comoedia (1924–25), Mladi Hrvat (1924), Savremenik (1926–27), Hrvat (1928), Omladina (1930–31), Hrvatska revija (1931), Komedija (1934–35) i Zagreb (1934, 1936). Za repertoar HNK prevela je desetak opernih i operetnih libreta, među kojima Figarov pir (W. A. Mozart), Afričanka (G. Meyerbeer), Lakmé (L. Delibes), Traviata (G. Verdi), Čista Suzana (J. Gilbert), a u rukopisu joj je ostala nedovršena studija Tri vijeka teatra u Hrvatskoj. Dio njezine ostavštine čuva se u HDA (fond Građa o kazališnoj djelatnosti u Zagrebu). Uvrštena je u antologiju hrvatskoga dječjega igrokaza Harlekin i Krasuljica (Zagreb 1990) i u prigodni izbor proze O devetstotoj obljetnici Zagreba u časopisu 15 dana (1994). Bila je članica Družbe »Braća hrvatskoga zmaja« (Zmajica Ilirska). Potpisivala se i A. K., A. K. C. te A. K.-C.

DJELA: Ilustrovani ABC. Zagreb 1893. — Rukovođ za zabavište. Zagreb 1895. — Vatroslav Lisinski u kolu Ilira. Zagreb 1919. — Slavenske priče, 1–3. Zagreb 1922–1925. — Franjo Ž. Kuhač. Zagreb 1924. — Sličice o Ivanu pl. Zajcu. Zagreb 1924.
 
LIT.: (O scenskoj igri Krasuljica): Kralj. zem. hrvatsko kazalište u Zagrebu, 1(1910–11) 30, str. 6–8. — Agramer Zeitung, 86(1911) 79, str. 6. — Književni prilog Kluba hrvatskih književnika u Osijeku, 2(1911–12) str. 34–37. — M. Ogrizović, Hrvatsko pravo, 17(1911) 4613, str. 1–2. — S. Parmačević (Sp), Hrvatski pokret, 7(1911) 81, str. 2. — I. Souvan, Agramer Zeitung, 86(1911) 81, str. 6. — I. Fürst (i. st.), Agramer Tagblatt, 26(1911) 81, str. 6. — Z. Vukelić (Z. X.), Hrvatsko pravo, 17(1911) 4614, str. 5. — (O knj. Vatroslav Lisinski u kolu Ilira): J. Barlè, Sv. Cecilija, 13(1919) 6, str. 145–146. — O. Knezović, Hrvatska prosvjeta, 7(1920) str. 78–79. — I. Mazovec, Dom in svet (Ljubljana), 33(1920) 3/4, str. 88–89. — Vh.: Antonija Kassowitz-Cvijić, Sličice o Ivanu pl. Zajcu. Der Morgen, 2(1924) 545, str. 7. — (O knj. Slavenske priče): D. Bublić (db), Jutarnji list, 14(1925) 4630, str. 7. — (a. a.), Obzor, 71(1930) 97, str. 5. — Stari kolega: O 60-godišnjici naše poilirske spisateljice Antonije Kassowitz-Cvijić. Jutarnji list, 14(1925) 4647, str. 18–19. — (O knj. Franjo Ž. Kuhač. Stari Osijek i Zagreb): V. Dukat, Vijenac, 3(1925) 11, str. 333. — S. Ilijić, Hrvatski list, 6(1925) 182, str. 2. — R. Maixner, Obzor, 66(1925) 100, str. 5. — A. Wenzelides, Misao, 7(1925) 135/136, str. 1069–1072. — -r.: Antonija Cvijićeva. Vijenac, 3(1925) 2, str. 57. — (O 70. obljetnici života i 50. obljetnici rada): V. Rudolf, Zagreb, 2(1934) 12, str. 353–356. — Jutarnji list, 24(1935) 8250, str. 10. — Komedija, 2(1935) 2, str. 2. — Nova Danica, 1935, 4, str. 16. — Novosti, 29(1935) 45, str. 12. — Večer, 16(1935) 4263, str. 5–6. — F. Bučar, Obzor, 76(1935) 7, str. 1. — D. G., Ženski list, 9(1935) 2, str. 8. — Z. Smrekar, Naša žena, 1(1935) 1, str. 4. — A. Šimčik, Hrvatska straža, 7(1935) 15, str. 4–5. — H. Vinković (-v-), Morgenblatt, 50(1935) 15, str. 4. — (Nekrolozi): Hrvatska straža, 8(1936) 292, str. 9–10; Hrvatski dnevnik, 1(1936) 209, str. 10; Jutarnji list, 25(1936) 8945, str. 8; Ženski list, 13(1937) 2, str. 3. — I. Esih (ie), Obzor, 77(1936) 297, str. 2. — N. Smolčić (Enes), Novosti, 30(1936) 352, str. 10. — H. Vinković (k-), Morgenblatt, 60(1936) 302, str. 4. — J. Andrić, Obitelj, 9(1937) 1, str. 15. — E. Radetić, Sklad, 16(1937) 1, str. 3. — D. Jerand: Život i rad Antonije Kassowitz-Cvijić. Napredak, 83(1942) 5/6, str. 179–182. — J. Andreis: Rezultati i zadaci muzičke nauke u Hrvatskoj. Rad JAZU, 1965, 337, str. 11. — L. Županović: Vatroslav Lisinski (1819–1854). Zagreb 1969. — Bibliografija rasprava i članaka LZ, 13–14. Zagreb 1984–1986; 16–17. 2004. — Repertoar hrvatskih kazališta 1840–1860–1980, 1–2. Zagreb 1990. — D. Detoni-Dujmić: Cvjetni listići Antonije Kassowitz-Cvijić. Republika, 60(1995) 9/10, str. 123–127. — Ista: Ljepša polovica književnosti. Zagreb 1998. — Repertoar hrvatskih kazališta, 3. Zagreb 2002.
 
Joško Barić i Redakcija (2009)