Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

KONŠĆAK, Ferdinand (Konščak, Konschak, Consag; Ferdinandus, Fernando), misionar, istraživač i kartograf (Varaždin, 2. XII. 1703 — San Ignacio, Meksiko, 10. IX. 1759). Prezime mu je zabilježeno i u oblicima Consago, Conssag, Conzag, Gonsag, Konsag, Konshak te Konzag. Isusovačku gimnaziju završio u rodnom gradu 1719, potom ušao u novicijat Družbe Isusove u Trenčínu. Školovanje nastavio u Leobenu do 1722, a studij filozofije završio u Grazu 1725. God. 1725/26. predavao u zagrebačkom Isusovačkom kolegiju, 1726/27. u isusovačkoj gimnaziji u Budimu, gdje je bio i pomoćnik upravitelja sjemeništa. Od 1727. u Grazu polazio teološki studij. God. 1728. udovoljeno je njegovoj molbi da ga se pošalje u misije; potkraj 1729. u Cádizu je završio treću godinu teološkoga studija, 1730. bio zaređen za svećenika, preko Havane i Veracruza (ondje vjerojatno završio četvrtu godinu studija 1731) na poč. 1732. stigao u Donju Kaliforniju (Baja California), dio meksičke pokrajine Nova Španjolska. Nije poznato gdje je početno djelovao, no od 1734. član je misije San Ignacio (Kadakaamang), 1751. i 1755. njezin superior, 1748, 1751. i 1758. vizitator odn. upravitelj sviju kalifornijskih misija. Osnovao je najmanje tri misije i više kršćanskih naselja. Istaknuo se kao organizator i vođa triju istraživačkih ekspedicija po Kaliforniji koje su rezultirale geografskim otkrićima. U pol. 1746. kanuima je uz kalifornijsku obalu stigao do ušća Colorada, sukladno cilju misije utvrdio da je Kalifornija poluotok (suprotno zastupljenijemu mišljenju da je otok), te kartografirao područje. Radi pronalaženja mjesta pogodna za osnivanje novih misija u pol. 1751. istraživao je sjeverozapadni dio poluotoka; otkrivši više rječica, preko gorja je (Sierra Madre, Sierra San Pedro Mártir) izbio na obalu Tihoga oceana, nasuprot otoku Cedrosu, i nastavio prema sjeveru do današnjega naselja Punta Prieta. S istim je ciljem 1753. krenuo prema sjeveru poluotoka između gorja San Martin i Kalifornijskoga zaljeva te došao do područja na geografskoj širini zaljeva San Luis Gonzaga. Na španjolskom je jeziku vodio iscrpne dnevnike ekspedicija. Poznajući jezik indijanskoga plemena Cochimi (i više srodnih dijalekata), prvi se istaknuo istančanim i objektivnim zapažanjima o njihovim običajima i načinu života. Bilježio je mnogobrojne zanimljivosti o prirodnim i geološkim fenomenima – napose lokacije izvora pitke vode te primjedbe o riječnim tokovima – flori i fauni. Cjelovito su sačuvani dnevnici prvih dvaju putovanja, koji su, objavljeni u djelima drugih autora, postali popularnima već za njegova života te do danas izdani na više jezika (hrvatske prijevode objavio V. Muljević 1996. i 1998). Dnevnik treće ekspedicije dijelom je sačuvan u Konšćakovu životopisu što ga je 1764. sastavio F. Zevallos. K. je 1746. izradio zemljovid Kalifornijskoga zaljeva s istočnom obalom poluotoka od rta Vírgenes (27o33' N) do ušća Colorada (31o40' N i sjevernije), a prema njegovoj skici nekoliko godina poslije nastao je i zemljovid dijela Kalifornijskoga poluotoka i obale mu nasuprot (21o–34o N). Ni na jednome nije iskazana geografska dužina, a mjerila su im prikazana u španjolskim i francuskim miljama. Sukladno onodobnim kartografskim tehnikama predočivanja reljefa, uzvišenja je iscrtavao shematiziranim stožastim uzvisinama i nestandardiziranim šrafiranjem. Prema tim su zemljovidima poslije nastale mnogobrojne kopije (preuzete i u Enciklopediji D. Diderota i J. R. d’Alamberta, Supplément. Pariz 1777), koje su postale temeljem kartografiranja tamošnjega područja. God. 1748. K. je sastavio životopis češkoga misionara A. Tempisa (u novije doba objavljeno u izd. Carta del P. Fernando Consag de la Compañía de Jesús. México 2005), a pripisuju mu se i rukopisi Descripción compendiosa de lo descubierto y conocido de la California (novije izd. México 1985) i (dijelom) Addiciones a las noticias, u kojima se opisuju geografske i prirodne značajke poluotoka, povijest isusovačkih misija, običaji i život starosjedilaca, napose plemena Pericui, Guaicuri i Cochimi, te iznose savjeti o načinu osnivanja misija i naselja (prijepisi u više inozemnih knjižnica; hrvatski prijevod objavio D. Zorić), kao i izgubljeni rukopisi djela Historia de las Missiones de Californias, nombrada los Dolores del norte y la Magdalena i prigodnice Tragoedia versibus latinis (M. Vanino). Jedan je od najpoznatijih hrvatskih misionara, pionir istraživanja Kalifornije, kojega su otkrića, etno-geografska zapažanja i kartografiranje u kalifornijskoj tradiciji zapamćeni do danas. Po njem su nazvane hridi odn. otočići na sjeveru Kalifornijskoga zaljeva, blizu San Felipea (Consag rocas, Islote de Consag, 31°7' N, 114°28' W). God. 2003. posvećen mu je znanstveni skup MH u Varaždinu i Zagrebu.

LIT.: Prvu mapu Californije je narisao Hrvat Varaždinac Ferdinand Konšak g. 1730. Radiša, 3(1922) 20. I, str. 5–6. — M. D. Krmpotic: Life and Works of the Reverend Ferdinand Konšćak, S. J. 1703–1759, an Early Missionary in California. Boston 1923. — J. Predragović: Iz galerije naših starih misijonara. O. Ferdinand Konšćak D. I. kalifornijski misijonar. Katoličke misije, 2(1927) 4, str. 63–64; 5, str. 72–73; 6, str. 88–90. — M. Vanino: Ferdinand Konšćak S. I., misijonar i geograf Kalifornije (1703–1759). Vrela i prinosi, 1933, 3, str. 103–118. — Isti: Ferdinand Konšćak i njegovo istraživanje Kalifornije. Život, 15(1934) 2, str. 67–74. — J. Prpić: Hrvatski misionar u Americi Ferdinand Konšćak, S. J. Hrvatska misao (Buenos Aires), 5(1958) 25, str. 2–7. — Isti (G. J. Prpic): Fernando Konschak S. J. Misionero y explorador en Baja California. Studia Croatica (Buenos Aires), 3(1962) 1, str. 58–68. — F. Zevallos: The Apostolic Life of Fernando Consag, Explorer of Lower California. Los Angeles 1968. — G. J. Prpic: The Croatian Immigrants in America. New York 1971, 39–42. — J. Antolović: Otac Ferdinand Konšćak (1703–1759). Marulić, 15(1982) 4, str. 326–332. — M. Korade: Ferdinand Konšćak. Glasnik Srca Isusova i Marijina, 80(1989) 4, str. 140–141. — V. Muljević: Ferdinand Konšćak misionar i istraživač Kalifornije u 18. stoljeću. Radovi Zavoda za znanstveni rad HAZU Varaždin, 1990–91, 4/5, str. 9–51. — Isti: Ferdinand Konšćak istraživač Donje Kalifornije u XVIII. stoljeću. Nova Matica. Iseljenički kalendar, 1991, str. 109–116. — M. Korade: Hrvatski misionari u 17. i 18. stoljeću pioniri u Latinskoj Americi. U: Susret svjetova. Zagreb 1992, 50. — V. Muljević: Mjesto i uloga Ferdinanda Konšćaka u američkoj kartografiji. U: Isusovci u Hrvata. Zagreb 1992, 57–67. — M. Korade: Ferdinand Konšćak (1703–1759). Misionar i istraživač Donje Kalifornije (katalog izložbe). S. l. (1993). — T. Gabrić: Ferdinand Konšćak (1703–1759). Misionar i istraživač. Zagreb 1994. — V. Muljević: Ekspedicija Varaždinca Ferdinanda Konšćaka D. I. od Donje Kalifornije do rijeke Colorado 1746. godine. Zagreb 1996. — D. Peričić: Folkloristički elementi u dnevnicima hrvatskog misionara Ferdinanda Konšćaka. Radovi Hrvatskog društva folklorista, 4(1996) str. 97–105. — Isti: Varaždinski misionarski krug. Ibid., 5–6(1997) str. 114. — Jesuitica Californiana 1681–1764. Madrid 1998. — V. Muljević: Životopis Ferdinanda Konšćaka. Radovi Zavoda za znanstveni rad HAZU Varaždin, 1998, 10/11, str. 409–442. — C. Lazcano i D. Pericic: Fernando Consag – textos y testimonios. Ensenada 2001. — I. Čizmić i M. Klemenčič: Croatian and Slovene Missionaries as Inventors and Explorers of the American West and Midwest. Društvena istraživanja, 11(2002) 4/5, str. 761, 763–767. — D. Zorić: Ferdinand Konšćak misionar i istraživač. Zagreb 20022. — (Prilozi D. Zorića, M. Polić-Bobić, D. Peričića i V. Muljevića): Kolo, 17(2007) 2, str. 277–295, 310–345.
 
Ivan Majnarić i Ivana Crljenko (2009)