KOVAČEC, August

traži dalje ...

KOVAČEC, August, lingvist i leksikograf (Donje Jesenje, 6. VIII. 1938). Nećak orguljaša i skladatelja Mirka. Gimnaziju završio u Krapini 1956, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao 1960. francuski i ruski jezik i književnosti te doktorirao 1965. tezom Opis današnjeg istrorumunjskog (objavljeno 1971; godišnja nagrada Rumunjske akademije za najbolju knjigu o pitanjima rumunjskoga jezika 1972). Bio je lektor hrvatskoga jezika na Filološkom fakultetu u Bukureštu 1960–62. Od 1962. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu asistent, od 1967. docent, od 1973. izvanredni i od 1983. do umirovljenja 2008. redoviti profesor romanske lingvistike i povijesti francuskoga jezika. God. 2008. dodijeljeno mu je zvanje professor emeritus. Predavao i kolegije iz povijesti španjolskoga jezika, starofrancuskoga jezika i književnosti, poredbene fonetike romanskih jezika te rumunjske civilizacije i fonetike. God. 1966–67. na studijskom usavršivanju u Parizu (Sorbonne i École pratique des hautes études), a 1980, 1982. i 1984. gostujući profesor na Sveučilištu u Lundu (Švedska). U znanstvenom je radu najviše pozornosti posvetio romanskim jezičnim enklavama na teritoriju Hrvatske i SFRJ, osobito istrorumunjskomu i židovskošpanjolskomu, njihovoj gramatici, povijesti i etimologiji te hrvatsko-romanskim jezičnim kontaktima, napose utjecaju hrvatskoga na istrorumunjsku gramatiku. Pritom je razvio spoznaju da se svi složeni mehanizmi kontakta i interferencije mogu zabilježiti (a kao proces i izravno promatrati) gotovo u potpunosti na jezicima malih enklava koje nemaju vlastitih institucija. Pisao je i o općim aspektima balkanske lingvistike, kajkavskim govorima, temama iz opće lingvistike (opsežno tumačenje rada A. Martineta), poredbene romanske lingvistike (odnos rumunjskoga i iberoromanskih jezika), francuske i španjolske morfosintakse, kulturne i književne povijesti, te kritike i prikaze lingvističkih djela i stručnih skupova. Objavljivao u izdanjima Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia (1962–63, 1966–74, 1981, 1986–88, 1991–92), Suvremena lingvistika (1964, 1966–67, 1990, 1992–93), La linguistique (Pariz 1968–69), Dubrovnik (1970), Actes du XIIe Congres international de linguistique et philologie romanes, 2 (Bukurešt 1971), Književna smotra (1971, 1977–78), Revue de linguistique romane (Strasbourg 1972), Filologija (1973), Filološki pregled (Beograd 1973), Bilten Zavoda za lingvistiku (1975, 1977), Annales de l’Institut français de Zagreb (1976), Bollettino dell’Atlante linguistico mediterraneo (Firenca 1976), Odjek (1981), Oko (1981, 1988), Istarska danica (1983), Kulturni radnik (1986), Multiethnic Papers (Uppsala 1986), Govor (1988–89), Strani jezici (1988, 1992), Danas (1989), Naše teme (1989), Republika (1989–90), Vjesnik (1989), Revue roumaine de linguistique (Bukurešt 1990), Wiener slavistisches Almanach (1990), Linguistica (Ljubljana 1992), Susret svjetova (1492–1992). Hrvati i Amerike (Zagreb 1992), Radovi Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža (1992), Etimologija (Zagreb 1993), Folia onomastica Croatica (1994–95, 1998), Annales (Kopar 1995), Croatica Christiana periodica (1997), Kontaktlinguistik/Contact Linguistics/Linguistique de contact (Berlin—New York 1997), Croatie (Pariz 1999), Kolo (1999), Novi Omanut (1999), Vijenac (1999–2000), Forum (2004), Jezik (2004, 2006), Orlandovi europski putovi (Dubrovnik 2006). Napisao je poglavlje o istrorumunjskom u knjizi Tratat de dialectologie românească (Craiova 1984) te sastavio Istrorumunjsko-hrvatski rječnik (1998) poprativši ga sociolingvističkim i kulturnopovijesnim uvodom, gramatikom i tekstovima. Bio je suradnik u Enciklopedijskom rječniku lingvističkih naziva, 1–2 (Zagreb 1969) R. Simeona, za koji je obradio jezike svijeta te velik dio strukturalne lingvističke i poetičke terminologije, te suautor Francusko-hrvatskoga džepnoga rječnika (Zagreb 1972) i Hrvatskosrpsko-francuskoga džepnoga rječnika (Zagreb 1977). Također je napisao Tečaj francuskog jezika, priručnik/Cours de la langue française, manuel (London 1974), skripta Uvod u civilizacije jugoslavenskih naroda (Lund 1975), poglavlja La langue croate u knjizi La Croatie G. Castellana i Gabrijele Vidan (Pariz 1998) te La carta linguistica della Croazia u Introduzione allo studio della lingua, letteratura e cultura croata (Udine 1999). Kao suautor knjige Uvod u lingvistiku (2001), napisao je poglavlja Lingvistička geografija i srodne metode i Ferdinand de Saussure i strukturalizam. U nizu Povijest svjetske književnosti, 3 (Zagreb 1982) napisao je preglede francuske književnosti od početka Stogodišnjega rata do poč. XVI. st. i francuske renesansne književnosti te rumunjske književnosti, a u svesku 4 (1974) preglede baskijske književnosti i retoromanskih književnosti. Surađivao je i u više enciklopedijskih izdanja, Enciklopediji hrvatske povijesti i kulture (Zagreb 1980), Leksikonu stranih pisaca (Zagreb 2001), Leksikonu svjetske književnosti – djela (Zagreb 2004) i Lexikon der Sprachen des europäischen Ostens (Klagenfurt 2002) te u izdanjima LZ: HBL, Opća enciklopedija, Enciklopedija Jugoslavije, Krležijana, Atlas Europe i Hrvatska enciklopedija (pomoćnik glavnoga urednika 1999–2001, glavni urednik 2002–05. i leksikografski konzultant od 2006); također bio glavni urednik Hrvatskoga općega leksikon. S francuskoga je preveo Martinetove Osnove opće lingvistike (Zagreb 1982) te prijevod popratio uvodom i desetojezičnim indeksom lingvističkih naziva i pojmova. Od 1997. redoviti je član HAZU. God. 1999. izabran je za počasnoga člana Instituta za lingvistiku Rumunjske akademije te počasnoga profesora Sveučilišta u Bukureštu. Član je Société de linguistique fonctionelle (Pariz) te Société de linguistique romane (Strasbourg).

DJELA: Descrierea istroromânei actuale. Bucureşti 1971. — Istrorumunjsko-hrvatski rječnik (s gramatikom i tekstovima). Pula 1998. — Uvod u lingvistiku (suautor). Zagreb 2001.
 
LIT.: August Kovačec. Ljetopis JAZU (HAZU), 1991, 94, str. 530–535; 1998, 101, str. 179, 382–384. — Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb 1998, 192–198.
 
Bruno Kragić (2009)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

KOVAČEC, August. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 19.7.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/10385>.