KRUŠALA, Ivan (Krušalić), pjesnik i diplomat (Mistra na Peloponezu, o. 1677 — Perast, 28. XII. 1735). Rođen u muslimanskoj obitelji kao Hasan Vusagić (Vorsagić, Vursagić), za Morejskoga rata u dječačkoj dobi zarobljen i doveden u Perast, gdje ga je oko 1692. posinio kapetan M. Krušala. Studirao u Rimu i Padovi, doktorirao iz teologije te bio zaređen za svećenika 1704. God. 1708–09. navodi se kao opat Sv. Jurja kraj Perasta. U Veneciji 1717. ruske pomorce poučavao talijanski jezik te stupio u službu kneza S. Vladislavića Raguzinskoga. Na njegov je poziv u listopadu te godine došao u Sankt Peterburg, bio prevoditelj s latinskoga i talijanskoga, potom 1720–24. povjesničar u Kolegiju inozemnih poslova, a u listopadu 1725. kao knežev tajnik i prevoditelj krenuo u trogodišnju diplomatsku misiju u Kinu. U Perast se vratio 1730. Oko 1709. sastavio je spjev u trinaestercu Spievanja dogodjaja boja peraškoga na 15. svibnja 1654 (Trst 1854), u kojem je po uzoru na stil, kompoziciju i metriku bugarštica opjevao pobjedu i junaštvo Peraštana i Mlečana u bitki protiv Turaka. U uvodu je istaknuo kako ništa nije izmislio te da se služio dokumentima i izjavama sudionika i svjedoka, a u nekoliko autobiografskih stihova naveo da je kao dječak plovio na turskim gusarskim brodovima. Prema pučkom napjevu spjev su uglazbili L. Ricci (1854) i D. de Sarno San Giorgio (1896); stekavši popularnost u peraškom kraju, njegovi se dijelovi i danas svakoga 22. srpnja pjevaju na tzv. fašinadi. K. je spjevao i sonet na talijanskom, u kojem je sažeto opisao putovanje u Kinu te nabrojio mjesta kroz koja je prošao (prvi objavio F. Visković). Njime i ulomcima spjeva zastupljen je u izborima Poezija baroka – XVII i XVIII vijek (Titograd 1976), Stara književnost Boke (Zagreb 1993), Stara bokeljska književnost (Zagreb 1996) i Hrvatska književnost Boke kotorske do preporoda (Zagreb 1998).
LIT.: F. Visković: Storia di Perasto. Trieste 1898, 278–279. — P. Butorac. Gospa od Škrpjela. (Perast) 1928, 65. — M. Milošević: Muzičke teme i portreti. Titograd 1982. — Isti: Dostignuća i dileme u proučavanju doprinosa trojice Peraštana Rusiji Petra I. Godišnjak Pomorskog muzeja u Kotoru, 31–32(1983–84) str. 129–137. — Isti: Studije iz književne i kulturne prošlosti. Titograd 1987, 180–196. — M. Pantić: Književnost na tlu Crne Gore i Boke kotorske od XVI do XVIII veka. Beograd 1990, 308–315. — P. Butorac: Kulturna povijest grada Perasta. Perast 1999. — Isti: Opatija sv. Jurja kod Perasta. Perast 1999, 73–74. — S. P. Novak: Ugovor s tijelom. Zagreb 2004, 167–169.
Tea Rogić Musa i Maja Katušić (2013)
