KRBEK, Ivo
traži dalje ...KRBEK, Ivo (Ivan), pravnik i političar (Zagreb, 23. VIII. 1890 — Split, 17. I. 1966). Sin pedagoga Pravomila. U Zagrebu maturirao u klasičnoj gimnaziji 1909. Studirao pravo 1909–13. u Zagrebu, Beču, Berlinu i Parizu; završio 1914. i doktorirao rigorozom 1919. na Pravoslovnom i državoslovnom fakultetu u Zagrebu. God. 1918–28. radio u upravnoj službi. Na zagrebačkom Pravnom fakultetu od 1928. docent, od 1929. izvanredni i 1930–39. redoviti profesor upravne znanosti i upravnoga prava; honorarni predavač 1939/40. i honorirani profesor 1940/41. Usporedno bio gradonačelnik Zagreba 1932–34. i podban Banovine Hrvatske 1939–41. Nakon umirovljenja na položaju podbana u veljači 1941, imenovan 4. travnja redovitim profesorom upravnoga prava na Pravnom fakultetu; imenovanje je vlast NDH u svibnju poništila i nakratko ga zatočila; 27. I. 1944. vraćen je na Fakultet, a 24. srpnja razriješen dužnosti. U ime HSS, kao pouzdanik A. Košutića, s I. Farolfijem u siječnju 1944. pregovarao u Zagrebu s predstavnicima Mjesnoga komiteta KP o sklapanju sporazuma, a u srpnju u Topuskom izložio IO Jedinstvene narodnooslobodilačke fronte prijedloge rješenja poslijeratnih političkih i državnopravnih pitanja, koji su bili odbačeni. Ostavši u partizanima, postao član zakonodavnoga povjerenstva ZAVNOH-a i pribivao Prvomu kongresu pravnika antifašista Hrvatske u Glini (Pravni komentar Sporazumu Tito–Šubašić. S. l. 1944). Sudjelovao 1945. u izradbi nacrta novoga ustava pri Ministarstvu za Konstituantu DFJ u Beogradu. Odlukom predsjednika vlade Federalne Države Hrvatske u srpnju 1945. vraćen na Pravni fakultet, gdje je do umirovljenja 1961. bio redoviti profesor; te godine suutemeljio poslijediplomski studij iz upravno-političkih znanosti. Predavao i na Pravnom fakultetu u Splitu. Njegov znanstveni interes obuhvaćao je agrarnopravne odnose, opću teoriju prava i države te pravnu filozofiju, a ponajprije upravno i ustavno pravo, o čem je objavio monografije i studije Stranka u upravnom postupku (1928), Diskreciona ocjena (1937), Sudska kontrola naredbe (1939), Dioba vlasti (1943), Lica u državnoj službi (1948), Upravni akt (Rad JAZU, 1957, 311), Ustavno sudovanje (Rad JAZU, 1960, 321), Suverenitet (Rad JAZU, 1964, 334; 1965, 339). Osim knjiga, skripata i brošura, sastavio udžbenike Upravno pravo (1. Zagreb 1929; 2. 1932), Osnovi upravnog prava FNRJ (Zagreb 1950), Upravno pravo FNRJ (1. Beograd 1955; 2. 1957; 3. 1958) i Pravo javne uprave FNRJ (1. Zagreb 1960; Pravo jugoslavenske javne uprave, 2–3. Zagreb 1961–1962). Surađivao u periodicima Gospodarski list (1922–24), Mjesečnik Pravničkoga društva u Zagrebu (1923–24, 1929–31, 1936–39), Selo (1923), Zagreber Tagblatt (1924), Novosti (1929–30, 1932, 1935, 1940–41), Vreme (Beograd 1929), Policija (Beograd 1931), Moderni stát (Prag 1932), Općinski upravnik (1933), Arhiv za pravne i društvene nauke (Beograd 1936, 1938–39, 1945–46, 1948–49, 1951–53, 1956–57, 1959, 1961–62), Naša samouprava (Beograd 1939), Revue internationale de la théorie du droit (Brno 1939), Hrvatski dnevnik (1940), Savremenik (1940), Slobodni dom (1944), Rad JAZU (1949, 1952, 1954), Naša zakonitost (1950–54, 1957), Narodna država (Beograd 1951), Narodna milicija (Beograd 1954, 1957, 1959), Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu (1954, 1957–61, 1965), Anali Pravnog fakulteta u Beogradu (1955), Le nouveau droit yougoslave (Beograd 1957), Nova administracija (Beograd 1962), Radovi Instituta JAZU u Zadru (1963), Jahrbuch des öffentlichen Rechts der Gegenwart (Tübingen 1964) i Forum (1965) te u izdanjima Pola stoljeća šumarstva 1876–1926 (Zagreb 1926), Spomenica sedme glavne skupštine Kongresa pravnika Kraljevine Jugoslavije (Beograd 1935), Obzor. Spomen-knjiga 1860–1935 (Zagreb 1936), Spomenica IX. glavne skupščine Kongresa pravnikov Kraljevine Jugoslavije (Ljubljana 1939), Kongres pravnika Jugoslavije, 5 (Beograd 1954), Nova Jugoslavija. Pregled državnopravnog razvitka (Zagreb 1954), Spomenica u počast 40-godišnjice osnivanja Saveza komunista Jugoslavije 1919–1959, 2 (Zagreb 1960), Festschrift für Gerhard Leibholz, 1 (Tübingen 1966). Predgovorima, uvodnim studijama i komentarima popratio Zakon o opštem upravnom postupku (Zagreb 1931), Zakon o državljanstvu (Beograd 1948) i Zakon o opštem upravnom postupku (Beograd 1957, više izd. do 1968). Urednik Zbornika za pomorsko pravo (1955, 1957, 1961), suradnik Hrvatske enciklopedije HIBZ-a i Enciklopedije Jugoslavije LZ. Redoviti član JAZU od 1947. Višegodišnji član Stalnoga arbitražnoga suda u Hagu, član Pravnoga savjeta SIV i Pravnoga savjeta IV Sabora SRH. Nakon pionirskoga rada H. Štefanića i V. Kriškovića, K. se drži stvarnim utemeljiteljem upravnoga prava kao samostalne znanstvene i visokoškolske discipline u Hrvatskoj te istaknutim stručnjakom za javno pravo. Dobitnik Nagrade »Božidar Adžija« 1961. Potpisivao se i Slavko Milković.
članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.
KRBEK, Ivo. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 21.11.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/10955>.