MARKOVIĆ, Adalbert

traži dalje ...

MARKOVIĆ, Adalbert (Albert), skladatelj, pedagog i zborovođa (Zagreb, 19. II. 1929 — Zagreb, 5. I. 2010). Sin skladatelja i dirigenta Vilima, brat skladatelja i violončelista Zvonimira. U rodnom gradu 1947. završio gimnaziju i 1949. srednju školu Muzičke akademije, na kojoj je studirao teoriju glazbe 1953–54; diplomirao kompoziciju u L. M. Škerjanca na Akademiji za glazbu u Ljubljani 1959. U Zagrebu bio srednjoškolski te osnovnoškolski nastavnik 1954–57, glazbeni urednik na Radio-Zagrebu 1957–61, profesor u Muzičkoj školi »Pavao Markovac« 1961–72 (i dirigent zbora i orkestra) i na Pedagoškoj akademiji 1972–78 (teorijski predmeti, dirigiranje). Na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji – u Odjelu za glazbeni odgoj odn. Odsjeku za glazbenu kulturu (suutemeljitelj i pročelnik 1981–99), gdje je uveo i vodio više kolegija zasnovanih na suvremenim nastavnim metodama – docent od 1978, izvanredni profesor od 1983. i redoviti od 1984. do umirovljenja 1999 (honorarno do 2004). Predavao i na Pedagoškom fakultetu u Osijeku 1985–2003. Pedagoška mu je djelatnost na području teorijskih disciplina ukorijenjena u iskustvu vođenja zborova, kojima je počeo ravnati za školovanja (zbor zagrebačke katedrale, školski i društveni ansambli), a 1961–71. vodio je Akademski zbor Studentskoga KUD »Ivan Goran Kovačić«, s kojim je nastupao u nas i u više europskih zemalja. Kao zborovođa praizveo je mnogobrojna djela hrvatskih skladatelja te osvojio dvadesetak nagrada u zemlji i inozemstvu. U njegovu skladateljskom opusu od približno 500 djela zamjetan udio zauzimaju upravo znalačkim slogom obilježena zborna djela (više od 100 a cappella i petnaestak vokalno-instrumentalnih), kojih je velik dio i tiskan, a koja su često na repertoaru amaterskih zborova te u programima natjecanja i smotra. Kao vrhunce svojega stvaralaštva isticao je mješovite zborove Koza (1963, stihovi M. Mirković) i Trenos (Tren) (1977, višezborna skladba). Od zbornih su mu djela brojnija samo ona za tamburaške sastave (više od 130 skladba i aranžmana), nastala uglavnom u posljednjim desetljećima života, pretežno za društvene orkestre, festivale i smotre, a više ih je nagrađeno (15 zlatnih plaketa Tambura Paje Kolarića na Festivalu hrvatske tamburaške glazbe u Osijeku). Znalačkim pristupom zvuku i sviračkoj tehnici znatno je pridonio profiliranju tambure kao umjetničkoga glazbala u Hrvatskoj; njemu u spomen KUD »Gaj« iz Zagreba pokrenuo je 2011. bijenalni Glazbeni memorijal »Adalbert Marković«. Najširim su krugovima namijenjene njegove pjesme za glas uz pratnju glasovira ili orkestra (više od 50 djela, mnoga u vlastitim aranžmanima) skladane za Festival kajkavske popevke Krapina (1966–83) i Muzički festival Slavonija u Slavonskoj Požegi (1969–72), na kojima je više puta nagrađivan. Neke mu se solo-popijevke za koncertne podije, poput onih na stihove D. Ivančana Tri pjesme iz Slobodne noći (1960) i Snijeg na Mirogoju (1986, ciklus posvećen V. Ruždjaku; i u inačici za glas uza simfonijski orkestar) te Vesne Parun Četiri ljubavne (2000), ubrajaju u vrhunska dostignuća. Cjelokupan mu vokalni i vokalno-instrumentalni opus zrcali tankoćutan odnos prema stihovima velikana hrvatskoga pjesništva (D. Gervais, D. Tadijanović, F. Galović, Đ. Sudeta, I. G. Kovačić, S. Jakševac), pri čem s osobitom pomnjom njeguje prozodijske posebnosti kajkavskih i čakavskih predložaka utkanih u odgovarajuću tradicijsku tonsku građu, utopljenu u svojstvenoj mu novoromantičkoj zvukovnosti. Emocijama bogat refleksivni ugođaj možda je i jedina konstanta kojom je obilježen stilski poprilično raznorodan opus toga »skladatelja srednje linije« (E. Krpan, 2011). U njegovoj umjerenosti u uporabi suvremenih skladbenih tehnika i izraza (dvanaesttonske tehnike u Studiji za klarinet i gudački orkestar, 1968, te međunarodno priznatim djelima Moments musicaux za puhački kvintet, 1965, ili Cantus za rog i gudački orkestar, 1971), u kojima je, prema vlastitim riječima, nalazio »izvjesno obogaćenje svojega stila«, ali i »budno pazio da ne padne žrtvom pomodarstva i da nađe izraz kojim će se moći sporazumjeti s onima za koje stvara«, razvidan je utjecaj učitelja Škerjanca. I smjelija mu se djela (osobito instrumentalna), poput gudačkih kvarteta (Prvi gudački kvartet, 1956, Drugi gudački kvartet, 1965, 5 bagatela, 1961, Četiri minijature za gudački kvartet, 1963) i drugih komornih forma (4 haikua, 1966, Triosonata, 1992), nekoliko simfonija, simfonijskih stavaka i suita (Karneval za puhački sekstet, 1956, In modo antico, 1967, Mala suita za tamburaški orkestar, 1996), uklapaju u tradicionalne formalno-stilske i izvođačke okvire. Poznavanje instrumentacije omogućilo mu je izjednačen tretman svih skupina glazbala, što osobito dolazi do izražaja u rado izvođenim i snimanim koncertantnim skladbama (Studija za klarinet i gudački orkestar; Muzika za violu i klavir ili harfu, 1972; Ostinati, 1967; Collage, 1970; Cantus; Concert Piece, 2003). Vješt u formalnoj artikulaciji građe, neovisno o strukturi i opsegu djela, najviše dosege postignuo je i u solističkim i komornim minijaturama (više od 60 djela) i u velikim orkestralnim i vokalno-instrumentalnim formama poput društveno angažiranih kantata Pjesma o mojoj zemlji (1963), Armija slobode (1965) i Moj grad (1982). Skladao glazbu za radijske drame i dječje priče (Ivana Brlić-Mažuranić, Ribar Palunko i njegova žena, snimljeno na LP ploču, Jugoton, 1968). Skladbe su mu izvođene i nagrađivane u nas i u inozemstvu, mnoge su tiskane u autorskim i kompilacijskim izdanjima Hrvatskoga društva skladatelja (HDS), Cantusa, Prosvjetnoga sabora Hrvatske, neke i u glazbenim prilozima Sv. Cecilije (1983–84), a pedesetak ih je zabilježeno na kompilacijskim nosačima zvuka različitih izdavača; snimljen mu je autorski CD album Adalbert Marković (HDS, Muzički biennale Zagreb i HRT, 1999). U Fonoodjelu Hrvatskoga radija sačuvano je više od 200 snimka njegovih skladba. Autor je instruktivnih skladba (Studija, 1–4, tiskano u Zbirci etida za violinu. Zagreb 2003; Etide za bisernicu ili brač, 1. Zagreb 2005), priručnika za glazbene škole 555 izabranih tema za solfeggio (Zagreb 1971, 13 izd. do 1996), do danas u nastavi, Djela velikih majstora za harmoniku (Zagreb 1977; suautor) i 222 izabrane teme za solfeggio (Zagreb 1982, 1989², 1992³) te suautor udžbenika za osnovne škole Živimo s glazbom (Zagreb 1985, 11 izd. do 1995), Glazba i radost (Zagreb 1997, više izd. do 2007, s vježbenicama i priručnicima za učitelje) i Cin can (Zagreb 2002, više izd. do 2006, s pjesmaricama i priručnicima za učitelje). Surađivao u Škerjančevoj knjizi Od Bacha do Šostakoviča (Ljubljana 1959). U HDS, kojega je bio tajnik (1967–79), predsjednik (1986–88, 1992, 1994–96, 1998) i počasni član (od 2008), osobito djelovao na zaštiti autorskih prava i promicanju hrvatskoga glazbenoga stvaralaštva, bio umjetnički voditelj manifestacije Dani hrvatske glazbe (1979–90) te urednik notnih izdanja (Solo popijevka hrvatskih skladatelja, 1–2. Zagreb 1975–1976; J. Hatze, Zborovi, 1–3. Zagreb 1979). HDS 2010. utemeljilo je i po njem nazvalo godišnju nagradu za afirmaciju položaja skladatelja i autorskih prava. Bio i počasni član Hrvatskoga društva glazbenih teoretičara od 2004. Dobio nagrade grada Zagreba 1993. i »Boris Papandopulo« 1998. te za životno djelo »Vladimir Nazor« 1991. i Hrvatskoga društva glazbenih i plesnih pedagoga 1998. Ostavština mu se čuva u obitelji.

DJELA (praizvedbe i tisak, izbor): Orkestralna i koncertantna: Passacaglia za orkestar. Zagreb 1958. Tiskano Zagreb 1972. — Simfonija u tri poeme za orkestar. Ljubljana 1959. — Mladost u pokretu za orkestar. Zagreb 1965. — In modo antico, suita za orkestar. Varaždin 1967. — Studija za klarinet i gudački orkestar. Opatija 1968. Tiskano Zagreb 1970. — Collage za violinu, harfu i simfonijski orkestar. Zagreb 1970. Tiskano Zagreb 1976. — Cantus za rog i gudački orkestar. Zagreb 1971. Tiskano Zagreb 1971 (inačica za rog i glasovir). — Poema za simfonijski orkestar. Zagreb 1975. — Koncertantni stavak za violončelo i orkestar. Opatija 1988. — Aquarius za veliki gudački orkestar. Zagreb 1995. — Concert Piece za gitaru i gudački orkestar s udaraljkama. Pula 2009. — Orkestralna za tamburaški orkestar: Poema eroica. Osijek 1983. — Impresija III (Mjesec u Dravi). Osijek 1993. — Romantična suita. Zagreb 1994. — Križevačka suita. Osijek 1995. — Četiri razglednice iz starog Zagreba, suita. Osijek 1996. Tiskano Zagreb 2013. — Uspomena. Osijek 1996. — Divertimento. Osijek 1997. — Intrada. Osijek 1997. — Na način starih (Air – Bourrée). Osijek 1998. — Osječki tornjevi. Osijek 1998. — Sanjarenje. Osijek 1999. — Vukovar u mjesečini. Osijek 1999. — Melodija za violinu i orkestar. Osijek 2000. — Musica risonanta. Osijek 2001. — Koncertantni stavak za klarinet i orkestar. Osijek 2002. — Malo šale. Osijek 2002. — Mala koncertantna suita. Koncertantni stavak za brač i tamburaški orkestar. Serenada za bisernicu in D ili E i tamburaški orkestar. Melodija za bisernicu ili brač i glasovir. Tiskano u: Koncertantne skladbe. Zagreb 2003. — Promenada pod maskama. Osijek 2003. — Simfonijski stavak. Osijek 2003. — Ugođaj za marimbu i orkestar. Osijek 2003. — Fantazija BACH. Osijek 2004. — U spomen Dori. Našice 2006. — Cantabile. Ivanec 2007. — Igra i snovi. Vinkovci 2016. — Zbirka koncertantnih skladbi. Tiskano Zagreb 2019. — Komorna: Pet preludija za glasovir. Zagreb 1956. — Prvi gudački kvartet. Zagreb 1958. — Lento za flautu i glasovir. Zagreb 1960. — 5 bagatela za gudački kvartet. Zagreb 1961. Tiskano Zagreb 1969. — Pastorale i rondo za fagot i glasovir. Zagreb 1963. — Četiri minijature za gudački kvartet. Zagreb 1965. Tiskano Zagreb 1968. — Moments musicaux, četiri minijature za puhački kvintet. Opatija 1965. Tiskano Zagreb 1967. — 4 haikua za puhački kvintet. Zagreb 1966. Tiskano Zagreb 1987. — Drugi gudački kvartet. Zagreb 1966. Tiskano Zagreb 1975. — Ostinati – muzika za dvije grupe. Opatija 1967. Tiskano Zagreb 1969. — Studija za klarinet solo ili uz glasovir. Zagreb 1969. Tiskano u: Hrvatski skladatelji za klarinet i glasovir, 2. Zagreb 1999. — Tri plesa za četiri klarineta. Zagreb 1969. Tiskano Zagreb 1971. — Dva plesa za male ruke za glasovir. Zagreb 1970. — Muzika za violu i klavir ili harfu. Zagreb 1972. Tiskano Zagreb 1972, 1992. — La méditation za gudački kvartet. Zagreb 1975. Tiskano Zagreb 1976. — Ugođaj za puhački kvintet. Opatija 1976. Tiskano Zagreb 1978. — Recitativ za Gorana za violončelo i glasovir. Zagreb 1983. — Triosonata za trio gitara. Zagreb 1992. — 5 haikua za jedanaestoricu za recitatora i komorni ansambl. Zagreb 1993. — La méditation pour orgue. Zagreb 1995. Tiskano u: Skladbe za orgulje. Zagreb 1997. — Golden Rocks in the Moonlight za harmoniku. Mošćenice 1996. — Nokturno za flautu i glasovir. Zagreb 1996. Tiskano u: Hrvatski skladatelji za flautu i glasovir, 1. Zagreb 2001. — Pastorale i tokatina za orgulje. Opatija 1996. — Deux préludes pour la harpe. Zagreb 1997. — Tri osorske impresije za kvartet gitara. Osor 1997. — Fantaisie pour Cathérine za glasovir. Perth 1998. — Prvi koraci za glasovir. Zagreb 1998. — Dvije osorske minijature za violinu i gitaru. Osor 1999. — Muzika za Tonka za violinu i glasovir ili orgulje. Osor 1999. — Deux nocturnes pour le piano. Vis 2000. — L’humeur pour orgue. Pula 2000. — Melodija za trombon i glasovir. Westfield, New Jersey, 2001. — 5 haikua za komorni ansambl (preradba 5 haikua za jedanaestoricu). Pula 2001. Tiskano Zagreb 2004. — Cantilena za trombon i glasovir. Westfield, New Jersey, 2002. — Varijacije na temu za trombon i glasovir. Westfield, New Jersey, 2002. — Pet minijatura za violinu i gitaru. Pula 2003. — Pet osorskih bagatela za violinu i gitaru. Osor 2003. — Concertino za trombon i glasovir. Karlovac 2004. Tiskano Zagreb 2004. — Mala fantazija za 4 za kvartet tambura. Vinkovci 2005. — Vokalno-instrumentalna za velike sastave: Pjesma o mojoj zemlji, kantata za soliste, recitatora, mješoviti zbor i simfonijski orkestar. Beograd 1964. — Jezero na Zelengori za mezzosopran i simfonijski orkestar. Opatija 1971. Tiskano Zagreb 1978. — Snijeg na Mirogoju, ciklus za bariton i simfonijski orkestar. Opatija 1986. — Tri ljubavne tužbalice za mezzosopran i simfonijski orkestar. Opatija 1987. — Moj grad, oratorij za recitatora, mješoviti zbor, simfonijski orkestar i magnetofonsku vrpcu. Zagreb 1991. — Solo-popijevke: Tri pjesme iz Slobodne noći za tenor i glasovir. Zagreb 1962. Tiskano Zagreb 1969. — Pesma z drugoga brega za sopran i glasovir. Krapina 1972. — Doček večeri za mezzosopran ili bariton i glasovir. Opatija 1993. Tiskano Zagreb 1996. — Zapis u brezovoj kori za sopran i glasovir. Našice 1997. — Četiri ljubavne za sopran i glasovir. Pula 2002. — Osijeku u spomen za bariton i glasovir. Osijek 2002. — Proljeće u Vukovaru za bariton i klavir. Osijek 2002. — Zborna (mješoviti zborovi): Stabat Mater (uz orgulje). Zagreb 1950. — Missa unitrinoque Domino. Zagreb 1955. — Mala hrvatska misa. Zagreb 1956. — Nepokorni. Zagreb 1959. — Poruka dobrih ruku. Zagreb 1961. — Beli most. Zagreb 1962. — Moj grob. Zagreb 1962. — Poema smjeloj mladosti. Zagreb 1963. — Iz starog Dubrovnika, tri madrigala. Beograd 1964. — Koza. Zagreb 1964. — Moja mati. Beograd 1964. — Diptih. Zagreb 1965. — Jutros. Zagreb 1966. — Na rubu ognjene noći. Beograd 1966. — Kmet se je stal. Zagreb 1967. Tiskano Zagreb 1968. — Hrvatska misa. Zagreb 1968. — Dvije lirske slike. Varaždin 1972. — Trenos (Tren). Tužaljka za poginulim prijateljima. Opatija 1977. — Čučerski kraj. Zagreb 1981. — Klet. Koprivnica 1983. — Istarski diptih (Smrt, Trajnana). Poreč 1984. — Uzdah se u Gospodina (Ps. 40). Zagreb 1984. — Vino. Poreč 1984. — Mir i godina mladih. Zagreb 1989. — Prigni se svako koljeno. Slavonski Brod 1989. — Hrvatska misa in D – Hvalite Gospodina. Karlovac 1990. — Canite canticum novum (Ps. 90). Rijeka 1993. — Sveti čuvar sudbine. Osijek 1993. — Križ neka ti sačuva ime. Križevci 1994. — Pod krošnjom stare lipe. Osijek 1996. — Uskrsni diptih. Karlovac 1996. — Prikazanje. Zagreb 1997. — Carolostadium, kantata. Karlovac 1998. — Exaltare Domino (Ps. 20). Varaždin 2000. — Gloria Deo. Zadar 2000. Tiskano Zadar 2000. — Kanat. Istarsko-primorske zborske skladbe. (Kanat, Istarski diptih, Vino, Kmet se je stal, Koza, Moja mati, Trenos). Tiskano Zagreb—Poreč 2001. — Veličit duša moja. Varaždin 2001. — Istarski triptih. Poreč 2002. Tiskano u: Naš kanat je lip. Poreč—Zagreb 2002. — Podne. Varaždin 2003. — Confitebor tibi (Ps. 107). Virovitica 2005. — Slava va višnjih Bogu, misa. Zagreb 2006. — Otče naš. Poreč 2008. — Laudate Dominum (Ps. 150). Varaždin 2018. — Zborna (muški zborovi): Drvodjelska. Zagreb 1950. — Vive l’amour. Zagreb 1964. — Vsi mi. Zagreb 1985. — Praskozorje moga grada. Zagreb 1986. — Zagreb. Zagreb 1987. — Propinatio (Skolion). Zagreb 1995. — Gloria Deo. Zagreb 2000. — Tiho prihaja mrak. Zagreb 2004. — Dječji ili ženski zborovi: Pjesme o mojoj zemlji. Zagreb 1954. — Visibabe. Zagreb 1954. — Cin, cin, ci, lin. Sarajevo 1955. — Dvije kajkavske. Zagreb 1956. — Kajkavska suita. Zagreb 1956. — Lipa. Zagreb 1978. — Hrvatska misa – Ivan-Pavao II. Zagreb 1983. — San u kamenu. Zagreb 1984. — Exultate iusti in Domino (Ps. 33). Varaždin 1994. — Život. Varaždin 1995. — O Domine salvum (Ps. 117). Varaždin 1996. — U jesen sivu. Varaždin 1998. — Ave Maria. Zagreb 1999. — Et adorabunt (Ps. 71). Varaždin 2002. — Podne. Varaždin 2004. — Potpuniji popis: Adalbert Marković. Zagreb 2004, 22–70.
 
LIT.: K. Kovačević: Muzičko stvaralaštvo u Hrvatskoj 1945–1965. Zagreb 1966. — T. Reich: Susreti sa suvremenim kompozitorima Jugoslavije. Zagreb 1972, 174–188, 331. — L. Županović: Stoljeća hrvatske glazbe. Zagreb 1980. — J. Andreis: Povijest glazbe, 4. Zagreb 1989. — (mm): Adalbert Marković dobitnik Nagrade »Vladimir Nazor« za 1991. Bilten Hrvatskog društva skladatelja, 1992, 73/74, str. 24. — (Uz obljetnice): I. Furić u: XVII. festival hrvatske tamburaške glazbe u Osijeku. Osijek 1994, 57–62; XXII. festival hrvatske tamburaške glazbe u Osijeku. Osijek 1999, 91–98. — Adalbert Marković (s bibliografijom i diskografijom). Zagreb 2004. — M. Jelača, Slobodna Dalmacija, 61(2004) 26. V, str. 45. — J. Martinčević, Hrvatsko slovo, 10(2004) 4. VI, str. 19; Cantus, 2009, 155, str. 2. — S. Leopold: Tambura u Hrvata. Zagreb 1995. — Pedagoški fakultet (1977–2002). Osijek 2002, 167–168. — Međunarodna glazbena tribina. Zagreb 2003, 193–194. — E. Krpan: Adalbert Marković. Theoria, 6(2004) 6, str. 36–39. — Z. Weber: (Nekrolog). Cantus, 2010, 161, str. 3. — E. Krpan: Riječ između tonova. Zagreb 2011, 74–78. — Hrvatsko društvo skladatelja (1945–2015). Članovi. Zagreb 2015. — Hrvatsko društvo skladatelja (1945–2015). Kronika. Zagreb 2015, passim. — M. Konfic: Adalbert Marković – djela u ozračju tambure (diplomski rad). Muzička akademija u Zagrebu, 2016.
 
Sanja Kiš Žuvela (2022)

Kratice

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

MARKOVIĆ, Adalbert. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 27.12.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/12112>.