JANEČEK, Gustav

traži dalje ...

JANEČEK, Gustav, farmaceut i kemičar (Konopiště, 30. XI. 1848 — Zagreb, 8. IX. 1929). Nakon pet razreda gimnazije u Plzeňu, 1864. odlazi na ljekarničku vježbeničku praksu u Nepomuk, a položivši tirocinijski ispit u Plzeňu 1867, pozvan je u Prag, gdje je radio kao ljekarnički pomoćnik J. Dittricha. Studij farmacije završava u Pragu 1871, privatno polaže ispit zrelosti u Plzeňskoj gimnaziji 1873, te 1875. završava studij kemije na Karlovu sveučilištu tezom Über die Elektrolyse des Wassers und das elektrolytisches Gesetz Faradays. U Beču je od 1875. asistent na Sveučilištu i slušač na Medicinskom fakultetu, od 1877. docent (za sudsku i redarstvenu kemiju) na Tehničkoj visokoj školi, a ubrzo i sudski kemičar pri Zemaljskom sudu. God. 1879. izabran je za izvanrednoga profesora kemije na Sveučilištu u Zagrebu, na kojem 1881. postaje redovitim profesorom. Bio je predstojnik 1879–1924. Lučbenoga (poslije Kemijskoga) zavoda Mudroslovnoga fakulteta, a 1908/09. i rektor Sveučilišta. Utemeljitelj je moderne kemije i farmacije u Hrvatskoj. Zaslužan je za organizaciju studija kemije po uzoru na europska sveučilišta te za izgradnju i uređenje dvaju kemijskih zavoda (1884. na Strossmayerovu, a 1919. na Marulićevu trgu). Jedan od začetnika forenzične kemije u nas, uveo je predavanja iz fizikalne kemije, 1882. utemeljio (s V. Dvořákom i B. Jirušem) sveučilišni Farmaceutski učevni tečaj (iz kojega se poslije razvio Farmaceutsko-biokemijski fakultet) na kojem je bio prvi profesor farmaceutske kemije. Sudjelovao je u izradbi farmakopeja, a suradnjom s J. Domcem na drugom izdanju Hrvatsko-slavonskoga ljekopisa (Zagreb 1901) podignuo je hrvatsko ljekarništvo na svjetsku razinu. Pokrenuo je trgovinu i proizvodnju lijekovima osnutkom 1918. veledrogerije »Isis« (danas Medika) i 1921. farmaceutske tvornice »Kaštel« (danas Pliva). Njegov istraživački rad zadire u gotovo sva područja onodobne kemije. U bečkom je razdoblju s A. Liebenom istraživao homologiju alifatskih spojeva, a dolaskom u Zagreb najviše se bavio anorganskom, analitičkom, fizikalnom i forenzičnom kemijom, posebice analizom voda, elektrolizom kiselina i atomskim težinama. Radove je objavljivao u periodičnim publikacijama Justus Liebig’s Annalen der Chemie (Weilheim 1877), Sitzungsberichte der Kaiserlichen Akademie der Wissenschaften (Beč 1877), Rad JAZU (1881–82, 1885–87, 1892–93, 1906, 1908–09, 1911–13), Liječnički vjesnik (1889, 1899), Vjesnik ljekarnika (1919, 1925–27), Glas apotekarstva (Novi Sad 1926–27), Arhiv za hemiju i farmaciju (1929). Preveo je svoj laboratorijski Rukovodnik s njemačkoga na hrvatski jezik i napisao dva sveučilišna udžbenika. Pod Janečekovim je vodstvom 1886. izrađen prvi doktorat iz kemije (V. Horvat) na zagrebačkom Sveučilištu. God. 1893. osnovao je Društvo za uređenje i poljepšanje Plitvičkih jezera i okolice i na ostvarivanju toga cilja radio do kraja života. Bio je član JAZU od 1887, predstojnik njezina Matematičko-prirodoslovnoga razreda 1908–17. i njezin predsjednik 1921–24. te izvanredni član Češke akademije znanosti i počasni član ljekarničkih društava u Češkoj i Poljskoj.

DJELA: Leitfaden für die praktischen Übungen in der qualitativen chemischen Analyse unorganischer Körper. Wien 1879 (hrv. prijevod Rukovodnik za praktične vježbe u kvalitativnoj kemijskoj analysi neorganskih tjelesa. Zagreb 1883, 19072). — Obća teoretička i fizikalna lučba, 1. Tvar i atomistički nazor o njezinom sastavu. Zagreb 1890. — Pharmacopoearum Austriacae ed. VII., Croatico-Slavonicae ed. II., Hungaricae ed. II. cum additamentis praecepta graviora. Zagreb 1902. — Kemija, 1. Opći dio. Zagreb 1919. — Potpunija bibliografija u: Građa za hrvatsku retrospektivnu bibliografiju knjiga 1835–1940, 9. Zagreb 1987.
 
LIT.: Prof. dr. Gustav Janeček. Farmaceutski vjesnik, 14(1924) 20, str. 659–662. — V. Šiffer: Svečana proslava jubileja gg. prof. dra. Domca i Janečeka. Vjesnik ljekarnika, 6(1924) 11, str. 418–427. — (Nekrolozi): Farmaceutski vjesnik, 19(1929) 19, str. 696–697; Vjesnik ljekarnika, 11(1929) 9/10, str. 339–342. — V. Jugović, Glas apotekarstva (Novi Sad), 11(1929) 6, str. 219–223. — S. Miholić, Liječnički vjesnik, 51(1929) 9, str. 364–367. — Spomenica Farmaceutskog otsjeka Filozofskog fakulteta Univerziteta u Zagrebu o pedesetoj godišnjici opstanka farmaceutske nastave. Zagreb 1934. — G. Flumiani: Gustav Janeček. Ljetopis JAZU, 1935–36, 49, str. 225–241. — I. Navratil: Uspomene na profesora dra. G. Janečeka. Farmaceutski glasnik, 14(1958) 5, str. 250. — Spomenica u povodu proslave 300-godišnjice Sveučilišta u Zagrebu, 1–2. Zagreb 1969. — M. D. Grmek: Hrvatska medicinska bibliografija, I/2. Zagreb 1970, 116–117. — M. Deželić: Počeci kemijske nastave na Sveučilištu u Zagrebu. Croatica chemica acta, 50(1977) Suppl., str. 83–112. — Spomenica u povodu stote obljetnice osnutka studija farmacije na Sveučilištu u Zagrebu 1882–1982. Zagreb 1983, 3–5, 90, 112–114. — V. Grdinić: Ilustrirana povijest hrvatskoga ljekarništva. Zagreb 1997, 372–373, 383–385, 402–403, 410–419. — Isti: Gustav Janeček (1848–1929). Građa za životopis i bibliografija. Medicus, 8(1999) 1, str. 121–130. — K. Kovačević: Gustav Janeček (1848–1929), pokretač Hrvatske farmaceutske industrije. Ibid., str. 131–132. — D. Grdenić i dr.: Gustav Janeček (1848.–1929.). Zagreb 2002. — N. Trinajstić: 100 hrvatskih kemičara. Zagreb 2002.  
 
Snježana Paušek-Baždar i Vladimir Grdinić (2005) 

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

JANEČEK, Gustav. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 19.5.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/125>.