KALINA, Ivo

traži dalje ...

KALINA, Ivo, slikar (Zagreb, 21. II. 1925 — Rijeka, 24. VII. 1995). Unuk tvorničara i trgovca J. Kalline. U Opatiji učio slikarstvo u Carmella Butcovicha Visintina, u Zagrebu završio gimnaziju 1943, diplomirao 1950. na Akademiji likovnih umjetnosti (J. Miše) te polazio specijalku Đ. Tiljka. U razdoblju 1950–56. suradnik je majstorske radionice K. Hegedušića. Istodobno radio na opremi knjiga (ilustracije i inicijali za JAZU i druge nakladnike). Bio je suutemeljitelj umjetničke skupine Mart (1956). Isprva uglavnom slika portrete, aktove i pejzaže, prolazi cézannističku i postkubističku fazu te razvija voluminozno, redukcionističko slikarstvo (Draguć, 1952; Akt, 1953; Akt djevojke, 1950-ih), koje potkraj 1950-ih dovodi do stroge geometrijske apstrakcije (Apstrakcija, 1958). Oko 1960. otkriva novi tip izražajnoga, dinamičnoga slikanja (Kompozicija 60-2, 1960), koje sustavom širokih, dijagonalnih, tamnih pruga boje priziva konstruktivizam. Nakratko se okreće informelu (Kompozicija VI, 1960), potom razvija osobni izraz gestualne, kolorističke apstrakcije bliske američkomu apstraktnomu ekspresionizmu (Prodor, 1963–68). Istodobno otkriva japansku kaligrafiju, iskustvo koje vezuje sa svojim izrazom (ciklusi Samuraj i Sigla, oba 1960-ih), približavajući se F. Klineu. Nakon povratka u Opatiju 1963. nastavlja slikati snažnim, sigurnim namazima, razvijajući izraz zagrebačke faze, katkad zasnivan na snažnom kolorizmu (Kompozicija, 1971), a katkad na radikalizmu crnih i bijelih ploha (ciklus Tempera, 1970-ih). Povremeno se vraća primorskim temama i liburnijskomu pejzažu, slika prizore slikovitih zaselaka, organiziranih i strukturiranih nizova kućica, lučicu i arhitekturu Voloskoga te nizove i varijacije prikaza cvijeća i životinja (Pijetao, 1980-ih; Riba, 1983). Figurativnim krajolikom ponovo propituje stilove, što je posebice vidljivo u seriji Čempresi, koju 1963–66. slika na postimpresionistički i informelni način. U drugoj pol. 1970-ih nastaju asocijativni pejzaži (Krajolik, 1978) u kojima spaja iskustva figurativnih pejzaža s gestom, svodeći ih često na znak ili apstrakciju. Potkraj 1970-ih i na poč. 1980-ih slika cikluse Osmijeh i Glave u ulju i temperi, približavajući se ironijskoj dimenziji nove slike i postmodernizma, te uglavnom temperom, pogodnijom za njegov brzopotezni, gestualni izraz, ženske aktove bliske W. De Kooningu, reducirane na torzo (Ležeća figura, 1982). Na poč. 1990-ih crta depresivne prizore s pepeljarama, bocama i lubanjama (ciklus Boce, 1991–92). Izrađivao je kolaže, često uspoređivane s Rauschenbergovima; 1959–62. služio se jednobojnim kolažnim papirom (Kolaž, 1962), a 1963–65. raznovrsnim kolažnim materijalima (stranice novina i časopisa s fotografijama), kojima je inkorporirao stvarnost u sliku, a potom ih slikarski dorađivao ili im dodavao vlastite razderane slike (Kolaž, 1963–65). Izlagao samostalno u Zagrebu (1958, 1960, 1977, 1981, 1994. retrospektiva), Rijeci (1964, 1967–68, 1971, 1973, 1979–82, 1984, 1987, 1994. retrospektiva), Opatiji (1967. i 1969. s J. Jandom i Hedom Pavičić, 1968, 1971. i 1974. s Jandom, 1975, 1980, 1985–86, 1991, 1993), Bologni (1968, 1974), Imoli i Milanu (1968), Crikvenici (1969. s Jandom i Verom Gendić), Ljubljani (1977. sa Z. Kamenarom), Leverkusenu (1978), Kölnu (1979), Selcu (1981), Veneciji (1982. sa Zvonimirom Pliskavcem i M. Stipanovom), Labinu, Puli i Poreču (1983), Rabu (1990), Lovranu (1991, 1994–95), Kastvu (1992), Piranu (1994) i Osijeku (1995). Sudjelovao na skupnim izložbama ULUH-a (od 1953), na izložbi Grupe petorice (Beograd 1956), Izložbi primijenjene grafike (Zagreb 1957), izložbama skupine Mart (Zagreb 1957, Sarajevo 1958, Beograd 1959. i 1967, Beč 1961, Haarlem i Breda 1962), Plavom salonu (Zadar 1957, 1970, 1974), Izložbi primijenjene umjetnosti (Zagreb 1958), Trijenalu u Beogradu (1961, 1967), Svjetskoj izložbi u New Yorku (1964), na izložbama More i čovjek (Rijeka 1979), Mrtva priroda u novijem hrvatskom slikarstvu (Osijek 1979), Jugoslovensko slikarstvo šestog desetljeća (Beograd 1980), Apstraktne tendencije u Hrvatskoj 1951–1961 (Zagreb 1981), Hrvatski vedutisti od Bukovca do danas (Dubrovnik 1981), Deset istarskih umjetnika (Zagreb 1985), More u slikarstvu XIX. i XX. stoljeća na tlu Jugoslavije (Zadar 1987), Nova hrvatska sakralna umjetnost (Rijeka 1991) i Racionalno i spontano (Rijeka 1994). Posmrtno su mu izložena djela u Rijeci (1997–98, 2002), Koprivnici (1998), Krku (1998, 2002), Opatiji (1998, 2000), Novom Vinodolskom (1999), Velom Lošinju (2001) i Zagrebu (2001). Među prvim je apstraktnim ekspresionistima u nas te jedan od najisticanijih kolažista. Dobitnik je nagrada grada Rijeke za slikarstvo (1974) i životno djelo (1994), te Nagrade »Vladimir Nazor« (1995). Pisao je aforizme, crtice (Zbornik Dometi, 1993, 1). O njem je snimljen kratki TV film (P. Krelja).

LIT.: S. Saračević: Šest pitanja i odgovora u povodu izložbe slikara iz majstorske radionice K. Hegedušića (razgovor). VUS, 3(1954) 128, str. 6. — J. Depolo: Slikar instinkta. Vjesnik, 21(1960) 29. IX, str. 8. — I. Zidić: Neodređena pozicija. Studentski list, 15(1960) 4. X, str. 7. — M. Meštrović: Zagrebačka galerija ove jeseni. Književnik, 3(1961) 19, str. 95–96. — V. Ekl: Ivo Kalina (predgovor katalogu izložbe). Rijeka 1964. — J. Depolo: Šestorica iz zagrebačke grupe »Mart« (predgovor katalogu izložbe). Beograd 1967. — V. Ekl: Silovit dah – gromadna snaga. Vjesnik, 28(1967) 6. III, str. 5. — Ista: Suština istarskog krajolika. Ibid., 29(1968) 13. III, str. 6. — I. Zidić: Apstrahiranje predmetnosti i oblici apstrakcije u hrvatskom slikarstvu 1951–1968. Život umjetnosti, 1968, 7/8, str. 83. — V. Ekl: Liburnijski maestozo Ive Kaline. Dometi, 4(1971) 6, str. 13. — B. Fučić: Ivo Kalina (predgovor katalogu izložbe). Rijeka 1971. — V. Ekl: Monumentalni dinamizam. Novi list, 27(1973) 27. XII, str. 18. — B. Vižintin: Ivo Kalina (predgovor katalogu izložbe). Rijeka 1973. — G. Marzocchi, B. Vižintin i E. Docci: Ivo Kalina (predgovor katalogu izložbe). Bologna 1974. — V. Ekl: Ivo Kalina (predgovori katalozima izložba). Zagreb 1977, Rijeka 1979, Zagreb—Rijeka 1981. — H. Kujundžić: Ivo Kalina (predgovor katalogu izložbe). Selce 1981. — V. Maleković: Forma čulnoga. Vjesnik, 42(1981) 9. VII, str. 7. — O. Damiani: Due decenni d’arte. La Voce del popolo, 39(1983) 26. IX, str. 10. — T. Vorano: Ivo Kalina (predgovor katalogu izložbe). Labin—Poreč 1983. — V. Ekl: Kalina. Rijeka 1985. — B. Valušek: Ivo Kalina (predgovor katalogu izložbe). Opatija 1985. — V. Ekl: Naboji vitalnosti. Vjesnik, 46(1986) 7. V, str. 11. — K. Leković: Gente comune anche per Kalina. La Voce del popolo, 42(1986) 22. I, str. 3. — Ž. Koščević: Umjetničke grupe u poslijeratnoj umjetnosti u Hrvatskoj. Život umjetnosti, 1988, 43/44, str. 80–82, 84. — I. Žic: Temperament u opatijskoj nirvani (razgovor). Novi list, 44(1990) 7. X, str. 15. — E. Dubrović: Ivo Kalina (predgovor katalogu izložbe). Opatija 1991. — I. Kirigin: Povratak Odiseja. Novi list, 45(1991) 3. XI, str. 8. — A. Milas: Ja sam veseljak, meni se friga (razgovor). Ri telefax, 2(1991) 1. VI, str. 7. — E. Dubrović: Ivo Kalina (predgovor katalogu izložbe). Opatija 1993. — Isti: Zamah, žestina, igra. Zbornik Dometi, 1993, 1, str. 9–20. — M. Bešlić: Suvremeni izraz hrvatski. Večernji list, 38(1994) 10. VII, str. 18. — B. Cerovac: Slikar Ivo Kalina – podrijetlo i život. Rival, 7(1994) 1/2, str. 147–162. — V. Kusin: Retrospektive iznenađenje. Vjesnik, 55(1994) 14. V, Pr., str. 30. — Z. Maković: Metropolizacija margine. Vijenac, 2(1994) 12, str. 30. — B. Valušek: Ivo Kalina (katalog retrospektive s potpunijom bibliografijom). Rijeka 1994. — I. Župan: Emotivna ekspresivnost (razgovor). Kontura, 4(1994) 26, str. 46–47. — Isti: Majstor našeg moderniteta. Kolo, 4(1994) 3/4, str. 345–349. — (Nekrolozi): B. Cerovac, Kontura, 5(1995) 39/40, str. 25. — D. Glavan, Hrvatsko slovo, 1(1995) 14, str. 18. — J. Kukurin, Novi list, 49(1995) 3. VIII, str. 33. — V. Rismondo ml., Slobodna Dalmacija, 52(1995) 1. VIII, str. 28. — N. Šegota, Novi list, 49(1995) 30. VII, Pr., str. 4. — I. Župan, Državnost, 1(1995) 15, str. 30. — N. Stipanov: Donacija Ive Kaline Modernoj galeriji. Novi list, 49(1995) 29. IX, str. 23. — B. Arh: Ivo Kalina. Tempera 1980 (predgovor katalogu izložbe). Rijeka 1997. — N. Stipanov: Ivo Kalina (predgovor katalogu izložbe). Koprivnica 1998. — I. Župan: Majstor iz pokrajine. Slobodna Dalmacija, 55(1998) 16. VI, str. 2–3. — E. Dubrović: Dobro jutro, gospodine Kalina. Opatija 2000. — E. Dubrović i M. Bešlić: Ivo Kalina (katalog izložbe). Zagreb 2001. — J. Škunca: Povod za slikarsku akciju. Vjesnik, 62(2001) 2. IV, str. 13. — B. Arh: Dijalozi (predgovor katalogu izložbe). Kraljevica 2002. 
 
Ervin Dubrović i Darja Tomić (2005) 

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

KALINA, Ivo. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 14.10.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/168>.