BLAŽEVIĆ, Duška

traži dalje ...

BLAŽEVIĆ, Duška, neuropsihijatar (Sarajevo, 30. VIII 1920 — Zagreb, 17. XII 1981). Gimnaziju pohađala u Sarajevu, studij medicine završila 1944. u Zagrebu, gdje je 1976. doktorirala tezom o specifičnosti završne faze psihoterapije. Već kao gimnazijalka opredijelila se za napredne ideje te je od samog početka okupacije bila aktivist NOP-a, a nakon završetka studija sudionik NOB-a u sanitetu Desetoga zagrebačkog korpusa. God. 1947–51. specijalizirala je neuropsihijatriju u zagrebačkoj Neurološko-psihijatrijskoj klinici, gdje ostaje raditi kao asistent u Psihoterapijskom odjelu od samog njegova osnutka (1953). God. 1958. habilitirala se na zagrebačkomu Medicinskom fakultetu te 1962. bila izabrana za izvanrednog a 1969. za redovitog profesora. God. 1969. osamostaljuje Psihoterapijski odjel i pretvara ga u Centar za mentalno zdravlje, razvivši ustanovu u kojoj se stručno primjenjuje psihološka terapija i prevencija mentalnih poremećaja, znanstvenim metodama istražuje i analizira psihoterapija, te koja djeluje kao učionica za medicinsku psihologiju, psihoterapijsku teoriju i psihoterapijske metode. Inaugurirala je zagrebačku psihoterapijsku školu kojoj je osnovno obilježje aktivna psihoterapija, a bavila se i organizacijom službe zaštite mentalnog zdravlja. Razradila je koncepciju preventivnog i kurativnog rada u zaštiti mentalnog zdravlja osobito se baveći neurozama i psihosomatskim reakcijama, zatim problematikom dinamičke psihijatrije i psihoterapijom, posebice skupnom, nastojeći prilagoditi teoriju suvremene psihološke znanosti našoj autohtonoj sredini te proučavajući odnos psihoterapije prema sociologiji (Acta medica Iugoslavica, 1952–54, 1960; Neuropsihijatrija, 1953–75; Liječnički vjesnik, 1955–78; Psychosomatica et orthopaedagogica, 1955; International Mental Health Research, New York 1965; Progress in Clinical Psychology, New York 1976; Psihoterapija, 1971–83; Psychotherapy and Psychosomatics, Basel 1972; Psihijatrija danas, 1978–79). Surađivala je u udžbeniku Psihijatrija R. Lopašića, S. Betlheima i S. Dogana, priredila drugo izdanje Duševne higijene M. Bedenića te 1971. osnovala i do smrti vodila časopis Psihoterapija. Bila je predsjednica Psihoterapijske sekcije Zbora liječnika Hrvatske i Udruženja psihoterapeuta Jugoslavije, potpredsjednica Zbora liječnika Hrvatske i Saveza liječničkih društava Jugoslavije te stalni savjetnik Odjela za mentalno zdravlje Svjetske zdravstvene organizacije.

DJELA: Neuroze i njihovo liječenje. Zagreb 1963. — Mentalna higijena i psihijatrija s neurologijom (suautor V. Hudolin). Beograd — Zagreb 1967, 1972², 1975³. — Dinamska psihologija i psihoterapija (sa suradnicima). Zagreb 1975. — Medicinska psihologija (suautori E. Cividini-Stranić i M. Beck-Dvoržak). Zagreb 1979.
 
LIT.: M. Knez: I od straha bili smo jači. Susret sa ženom-borcem Duškom Blažević. Vjesnik, 39(1979) 16. I, str. 7. — E. Cividini-Stranić: In memoriam prof. dr Duška Blažević. Psihoterapija, 11(1981) 2, str. 113–117. — Ista: In memoriam prof. dr Duška Blažević-Pepčić. Liječnički vjesnik, 104(1982) 2. str. 95.
 
Vladimir Dugački (1989)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

BLAŽEVIĆ, Duška. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 22.5.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/2118>.