BOLTAR, Dragan

BOLTAR, Dragan, arhitekt i urbanist (Trst, 18. III 1913 — Zagreb, 16. II 1988). Osnovnu školu polazio u Ljubljani, realnu gimnaziju u Zagrebu, gdje je 1936. završio studij arhitekture na Tehničkom fakultetu. God. 1938/39. samostalni je ovlašteni arhitekt, 1940–45. voditelj Tehničkog odjela Gradske općine u Šibeniku. Kao član Povjereništva tehničkih radova ZAVNOH-a 1944/45. radi na obnovi zemlje u okviru Urbanističkog seminara, a 1945/46. delegat je Ministarstva građevina NRH za Dalmaciju. Od 1946. asistent, od 1960. profesor na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. S uspjehom sudjeluje na arhitektonskim natječajima prije rata: u Beogradu zgrada Državnog monopola (1937), zgrada »Albanije« (1938) i Ministarstvo građevina (1938), u Splitu »Banovina« (s V. Turinom, 1936/37) i Trgovačka akademija (1939). God. 1947/48. projektira stadion u Beogradu (s V. Turinom) te na izložbi u Londonu dobiva za nj nekoliko priznanja. Radi studije i projekte aerodroma u Zagrebu, vodeno-zračne baze u Zadru, Sveučilišnog grada u Zagrebu (s J. Seisselom i B. Milićem). Između 1945. i 1965. projektira i izvodi više arhitektonsko-urbanističkih sklopova: zgrada CK KPJ s regulacijom Novog Beograda, obala u Šibeniku, nekoliko stambenih objekata u Zadru i Podravskoj Slatini, Dom JNA s trgom u Sarajevu, kolodvor i trg u Titogradu, urbanistički plan turističke izgradnje u Sutomoru, urbanistički plan središta Slavonskog Broda (s A. Marinovićem Uzelcem), središte Čačka te uređenje parka Maksimir u Zagrebu (s B. Milićem). Radi na generalnim urbanističkim planovima Zadra 1944–72 (s A. Marinovićem Uzelcem), Šibenika 1950–53, Nikšića 1950–65 (s J. Seisselom i B. Milićem), Varaždina 1954–81, Ludbrega 1963–81. U Zagrebu radi urbanistički plan sjeverne zone grada 1965–81 (Šestinski dol–Bijenik; s A. Marinovićem Uzelcem, V. Ivanovičem i Dubravkom Landau-Boltar), a 1970–81. urbanističke studije Trnja (natječaj s B. Milićem, D. Landau-Boltar i V. Milić) te gradskog prostora s priobaljem rijeke Save (natječaj s članovima Zavoda za urbanizam Arhitektonskog fakulteta). U okviru turističke izgradnje na Jadranu izradio je 1960–68. sa suradnicima više studija i urbanističkih i prostornih planova naselja, cesta te zaštićenih područja nacionalnih parkova: urbanističku skicu priobalne zone Brela–Tučepi, Rogoznica–Sovlje (suautori: J. i S. Seissel, A. Marinović Uzelac, B. Milić i M. Kollenz), urbanistički plan Primoštena (s J. Seisselom, Silvanom Seissel i A. Marinovićem Uzelcem), zaobilaznice cesta oko Šibenika, Primoštena, Rogoznice i Marine te oko Vrulja, Brela i Makarske. Također je (s J. Seisselom i A. Marinovićem Uzelcem) izgradio prostorni plan Nacionalnog parka Mljeta (1963) i Nacionalnog parka rijeke Krke (1967–80) vodeći njihove realizacije. — U dugogodišnjem znanstvenoistraživačkom radu na području suvremenog urbanizma B. je svojim kreativnim rješenjima znatno pridonio unapređenju ove djelatnosti u nas. God. 1987. dobao je Nagradu »Vladimir Nazor« za životno djelo.