BRNETIĆ

traži dalje ...

BRNETIĆ, brodarska obitelj, doseljena na Silbu 1737. iz Trsata. Kao brodar prvi se spominje parun Božo, koji je svojom manzerom potkraj XVIII st. prevozio volove iz Dalmacije u Mletke. Otada su i drugi Brnetići – Bartul, Šimun, Josip, Gašpar, Dominik, Antun i Petar – prevozili sličan teret iz Dalmacije i Trsta u Veneciju, stekavši velik kapital. Kapetan Bartul brodario je 1792. pulakom »Nuovo Commercio« Sredozemljem, a kapetan Josip sa sinom Petrom, skrivanom, 1795. svojim brodom »Santo Stefano« između Mletaka i Lisabona, odn. Azora u Atlantskom oceanu. Kapetan Gašpar posjedovao je 1802. vašel nosivosti 6000 mletačkih staja, a kapetan Antun pulaku nosivosti 3000 mletačkih staja. Brnetići sudjeluju u gradnji nave »L’Utilita« (1805) nosivosti više od 2000 t za prijevoz žita iz Rusije u luke Sredozemlja. — Sve do 80-ih godina Brnetići su posjedovali ili bili suvlasnici (karatisti) još sedam brodova, uglavnom duge plovidbe, a zapovijedali su i tuđim trgovačkim jedrenjacima. Kao zapovjednik broda kapetan Dionizij prvi je pod austrougarskom zastavom doplovio oko 1880. u Novi Zeland te bio odlikovan. Propašću jedrenjaka 80-ih godina XIX st. obitelj je materijalno oslabila, pa su mnogi njezini članovi plovili na tuđim brodovima. Obitelj je na Silbi uživala velik ugled te su njezini članovi birani u javne službe. Kapetan Šimun (1774–1861), neko je vrijeme bio općinski načelnik.

LIT.: Lj. Jurić: Silba. Zadar 1910, 13. — I. Juras: Silba, staro gnijezdo naših pomoraca. Almanah Jadranska straža, Beograd 1928, str. 444. — M. Ujević: Razgovor o Silbi. Hrvatska straža, 4(1932) br. 191. — O. Fijo: Pomorstvo zadarsko-šibenske regije u drugoj polovini XIX. stoljeća. Radovi Instituta JAZU u Zadru, 1(1954) str. 259, 271, 273. — Isti: Prilozi poznavanju pomorskog školstva na našoj obali u XIX stoljeću. Zagreb 1954, 14, 85. — Lj. Marčić: Otok Silba gnijezdo starih pomoraca. Pomorstvo, 9(1954) 9, str. 471. — R. Bošnjak: Silba. Geografski glasnik, 23(1961) str. 24. — V. Cvitanović: Prilog proučavanju pomorstva otoka Silbe i Premude. Radovi Instituta JAZU u Zadru, 9(1962) str. 452–459. — N. Čolak: Pomorstvo zadarske komune od dolaska Hrvata na Jadran do pada Mletačke Republike. Pomorski zbornik, 2. Zagreb 1962, 1592. — P. Starešina: Kapetan Bartul Supičić Silbljanin. Radovi Instituta JAZU u Zadru, 10(1963) str. 421. — V. Maštrović: Brodarstvo Dalmacije u prvoj austrijskoj vladavini. Pomorski zbornik, 6(1968) str. 551, 561. — N. Čolak: Navigazione marittima fra i porti dalmato-istriani e i porti pontifici alla fine del Settecento. Studi veneziani, 1972, 15, str. 233, 340. — P. Starešina: Pomorstvo Silbe. Zadar 1971, 36–38, 42, 44–48, 58–59, 67–68, 81, 89–93, 97–99, 102, 107–113, 117, 131–132, 147. — V. Maštrović: Brodarstvo Dalmacije u doba francuske vladavine. Adriatica maritima, 1978, 2, str. 77–78. — S. M. Traljić: Manzere i kastrere, brodovi za prijevoz živog blaga iz Zadra u Mletke. Ibid., str. 218.
 
Šime Peričić (1989)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

BRNETIĆ. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 14.10.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/2873>.