BUĆA, Dominik

traži dalje ...

BUĆA, Dominik (Dominicus, Domenico Buchia, Bucchia), teološki pisac i propovjednik (Kotor, oko 1480 — Kotor, oko 1560). Brat Vicka, teološkog pisca. God. 1497. stupio u Dominikanski red u Dubrovniku, 1499. nastavio u Napulju započet studij filozofije i, čini se, završio teologiju. Ne zna se kada je doktorirao; opća skupština Dominikanskog reda u Napulju odobrila je 1515. njegov i Pribojevićev naslov doktora teologije. Više je puta bio starješina samostanâ, zamjenik provincijala i provincijal (1540–44) Reda u Dalmaciji. Bio je na životu još 1557. — Kao i brat mu Vicko isticao se vrsnim propovijedima. M. Marulić, koji je na njegov nagovor napisao poznatu protutursku poslanicu papi Hadrijanu VI, posvetivši je samom Bući (Epistola... ad Adrtanum VI... Rim 1522), piše da je često i rado prisustvovao njegovim propovijedima. B je bio u vezi s hrvatskim piscima humanističkog kruga, kojemu je prema M. Franičeviću, i sâm pripadao. Pjesme su mu posvetili Franjo Martinčić, Šimun Trogiranin (Simon Aretophylus Tragurinus Dalmata) i Ilija Tolimerić, pohvale mu upućuju Šimun Kožičić Benja i Augustin Nalješković (Natalis, Nalis), a brat Vicko poslanicu. Ti su tekstovi objavljeni u Bućinim djelima, a u djelu tiskanu 1537. objelodanjena je Dominikova poslanica bratu Vicku. Ljudevit Paskvalić napisao je njemu u čast elegiju što je objavljena u zbirci Ludovici Pascalis, Julii Camilii... Carmina (Venecija 1551). Tiskao je samo tri nevelika latinska djela, a većina njih, propovjedničkog i teološkog sadržaja, ostala je u rukopisu. God. 1552. dopustio mu je general Dominikanskog reda tiskanje djela Expositio super Evangelia quadragesimalia, a sljedeće godine i Expositio super Psalmum »Beati immaculati«, ali se ne zna da li su doista i tiskana. Također nije poznata ni sudbina njegovih djela Manna coeleste i De custodia Angelorum. J. Kavanjin pjeva da B. »u rieč slavsku plemenitu, priobrati«, »sedam piesnih od pokore« kralja Davida. Prema M. Franičeviću, B. nije bio izvoran pisac, već se, poput drugih teoloških pisaca toga doba, pišući svoja egzegetska djela obilato služi literaturom, o čemu i sâm piše, te stoga njegovo djelo ima veće kulturnopovijesno nego literarno značenje.

DJELA: Etymon elegantissimum satisque perutile in Septem psalmos penitentiales cum expositione titulorum eorundem psalmoium et adictione orationis dicende in fine ad singulos psalmos. Venetiis, In edibus Aurelii Pintii, 1531. — In quatuor cantica Noui Testamenti, nec non et in Orationem dominicam et Salutationem angelicam pulcherrima expositio. Venetiis, In officina divi Bernardini Stagnini de Tridino, 1537. — Expositio satis perutilis omnium epistolarum dominicalium, quae per totius anni circulum leguntur. Venetiis, Per Nicolaum Bascarinum Brixiensem, 1545.
 
LIT.: Antonius a Conceptione (Antonius Senensis): Bibliotheca Ordinis Fratrum Praedicatorum. Parisiis 1585, 73. — V. Pribojević: Della origine et successi degli Slavi. Oratione. Venetia 1595, 43. — A. Gučetić: Catalogus virorum ex familia Praedicatorum in literis insignium. Venetiis 1605, 64–65. — G. M. Pio: Delle vite de gli huomini illustri di S. Domenico, 2. Pavia 1613, 162. — I. Marracci: Bibliotheca Mariana. Romae 1648, 342. — Ambrogio (Del Giudice) di Altamura: Bibliotheca Dominicana. Romae 1677, 256. — J. Quetif i J. Echard: Scriptores Ordinis Praedicatorum recensiti, 2. Lutetiae Parisiorum 1721, 119–120. — A. Horányi: Memoria Hungarorum et provincialium scriptis editis notorum, 1. Viennae 1775, 362, 365–368. — F. M. Appendini: Memorie spettanti ad alcuni uomini illustri di Cattaro. Ragusa 1811, 18–20. — Š. Ljubić: Dizionario biografico degli uomini illustri della Dalmazia. Vienna—Zara 1856, 63–64. — I. Kukuljević Sakcinski: Marko Marulić i njegova doba (u: M. Marulić, Pjesme. Zagreb 1869, str. XXI). — J. Gelčić: Memorie storiche sulle Bocche di Cattaro. Zara 1880, 199–200. — Đ. Körbler: Talijansko pjesništvo u Dalmaciji 16. vijeka, napose u Kotoru i u Dubrovniku. Rad JAZU, 1916, 212, str. 49. — A. Zaninović: Pogled na apostolsko-znanstveni rad dominikanaca u hrvatskim zemljama. Bogoslovska smotra, 8(1917) 3, str. 280. — R. Kovijanić: Književnost Kotora. Kotorska sekcija Društva istoričara Crne Gore 1948–1968 (spomenica). Kotor 1970, 117. — M. Franičević: Razdoblje renesansne književnosti (u Povijest hrvatske književnosti, 3. Zagreb 1974). — Isti: Povijest hrvatske renesansne književnosti. Zagreb 1983, 452.
 
Stjepan Krasić (1989)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

BUĆA, Dominik. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 21.6.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/3000>.