DEANOVIĆ, Ana

traži dalje ...

DEANOVIĆ, Ana, povjesničar umjetnosti i konzervator (Zagreb, 11. IX. 1919 — Ljubljana, 9. X. 1989). U Zagrebu završila srednju školu i 1942. diplomirala na Filozofskom fakultetu, gdje je 1957. doktorirala tezom Kapela biskupa Stjepana II u Zagrebu. God. 1943–61. konzervator je i viši konzervator u Konzervatorskom zavodu u Zagrebu, u kojem 1951. organizira restauratorski odjel; pritom proučava zaštitu spomenika u Ljubljani (1948), Francuskoj (1955) i Italiji (1955, 1963). Od 1962. znanstveni je suradnik u Institutu za likovne umjetnosti JAZU, a od 1964. viši znanstveni suradnik i znanstveni savjetnik u Kabinetu za arhitekturu i urbanizam JAZU te njegov voditelj od 1979. God. 1975. izabrana je za člana suradnika JAZU. Bila je član mnogih stručnih tijela u domovini i inozemstvu, među ostalima Znanstvenog savjeta Međunarodnog instituta za burgove (IBI), te suradnik Leksikografskog zavoda. — Njezin se znanstvenoistraživački rad temelji na široko zasnovanoj komparativnoj analizi, a obuhvaća pretežito stariju hrvatsku umjetnost. Otkrila je i iscrpnom stilskokomparativnom, ikonografskom i tehnološkom analizom prikazala mnogo primjera romaničkoga i gotičkoga zidnog slikarstva u sakralnim objektima (kapela Sv. Stjepana u Zagrebu, crkve Sv. Brcka na Kalniku, Sv. Mihovila nad Limskom dragom, Sv. Krševana u Zadru, Marije Gorske u Loboru i Sv. Martina u Martinščini), upozorivši na tadašnje djelovanje talijanskih slikara u našim krajevima. Atribuirala je i valorizirala minijature u kodeksu Rolandina, dragocjenu djelu bolonjske minijatorske škole iz XIII. st. (Zagreb, Metropolitanska knjižnica). U sklopu tema iz povijesti arhitekture i urbanizma proučavala je razvoj utvrđenih gradova (burgova), izgradnju fortifikacija u Dubrovniku i drugim dalmatinskim gradovima i njihove graditelje (napose djelovanje Michelozza Michelozzija, Jurja Dalmatinca, Bernardina iz Parme, Michelea i Gian Girolama Sammichelija). Izradila je popis utvrđenih gradova u bivšoj Jugoslaviji (s topografskim kartama) i glosar naziva u vojnom graditeljstvu srednjeg vijeka i renesanse u Hrvatskoj. Obrađujući povijesni razvitak naše vrtne arhitekture i hortikulture, isticala je neponovljive kulturnopovijesne i ambijentalne vrijednosti pojedinih objekata (dubrovački renesansni perivoji, parkovi uz dvorce Hrvatskog zagorja, Maksimir u Zagrebu). Posebno se bavila građevnom poviješću zagrebačke katedrale, kojoj početke datira u drugu pol. XII. st., te o njoj objavila (zajedno sa Željkom Čorak) iscrpnu monografiju. Pisala i o arhitektonskim djelima I. Meštrovića. Zauzimala se za čuvanje i poštovanje izvornih vrijednosti kulturnog i umjetničkog naslijeđa, a konzervatorskoj je struci dala osobit prinos autentičnim tehnološkim postupcima pri ispitivanju spomeničke materije (na taj je način postigla vrijedne rezultate u konzervatorsko-restauratorskim zahvatima, npr. pri obnovi fresaka u kapeli Sv. Stjepana u Zagrebu). Radove je objavljivala u stručnim publikacijama Urbanizam i arhitektura (1951), Zbornik zaštite spomenika kulture (1953–54), Bulletin JAZU (1955–56, 1977), Iz starog i novog Zagreba (1957, 1960, 1962), Peristil (1957–58, 1961, 1967–72), Actes du XIXe Congrès international d’histoire de l’art, 1959 (Pariz 1961), Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji (1961, 1980), Čovjek i prostor (1962, 1964), Il Monumento per l’uomo (Venecija 1964), Atti del XIV Congresso nazionale di storia dell’architettura (Padova 1965), Bulletin IBI (1965, 1968, 1971–72, 1977–80, 1982, 1984, 1986), Castellum (Rim 1968, 1988–89), Cuadernos de arquitectura (1968), Arhitektura (1971, 1975), Rad JAZU (1971, 1978, 1986), Commentari (Rim 1972), Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske (1974), Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske (1975), Journal of Applied Crystallography (København 1976), Kaj (1979), Radovi Instituta za povijest umjetnosti (1982, 1988/89) i dr. Pisala je scenarije i tekstove o umjetnosti i spomenicima kulture za filmove i TV emisije te sudjelovala u organizacijama izložaba. God. 1989. dobila je republičku Nagradu »Božidar Adžija« (za knjigu Zagrebačka katedrala).

DJELA: Otkriće kasnogotičkih zidnih slikarija u Kalničkom prezbiteriju. Bulletin JAZU, 3(1955) 7, str. 6–13. — Ranoromaničke freske u opatiji sv. Mihovila nad Limskom dragom. Ibid., 4(1956) 9/10, str. 12–20. — Romaničke freske u crkvi sv. Krševana, Zadar. Peristil, 1957, 2, str. 113–123. — Srednjovjekovne zidne slikarije na području Zagreba. Iz starog i novog Zagreba, 1957, 1, str. 131–138. — Srednjovjekovna arhitektonska plastika u Stjepanovoj kapeli na Kaptolu. Ibid., 1960, 2, str. 67–84. — Marginalije o modrome u dubrovačkom slikarstvu. Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 1961, 13, str. 248–265. — Talijanski slikar na visočini Kalnika. Peristil, 1961, 4, str. 21–28. — Il contributo dei Sanmicheli alla fortificazione della Dalmazia. Castellum (Roma), 1968, 7, str. 37–56. — Gotičke freske u svetištu zavjetne crkve Marije Gorske kraj Lobora. Peristil, 1969–70, 12/13, str. 59–78. — Gotičke freske u crkvi sv. Martina u Martinščini. Rad JAZU, 1971, 360, str. 173–185. — Iluminacija »Rolandine« iz zbirke zagrebačke Metropolitane. Peristil, 1971–72, 14/15, str. 95–108. — Mali vječni grad Osor. Osor 1976, 1981². — Glosar naziva u upotrebi srednjovjekovnog i renesansnog vojnog graditeljstva u Hrvatskoj. Rad JAZU, 1978, 381, str. 35–48. — Perivoj Gučetić u Arboretumu Trsteno, pitanja njegove reintegracije i prezentacije. Ibid., 379, str. 201–230. — Bernardino da Parma a Ragusa. Atti del Congresso internazionale sull’architettura fortificata, Piacenza—Bologna 1976. Bologna 1979, 439–445. — Contributo di Michelozzo Michelozzi alla fortificazione di Ragusa. Studi castellani in onore di Piero Gazzola, 2. Roma 1979, 1–15. — Boja i njezina građa – izraz izvornosti i povijesnosti spomenika graditeljstva (u: Koloristička obrada pročelja povijesnih zgrada. Zagreb 1982, 35–41). — Maksimir – perivoj evropskog značenja (u zborniku: Vrtna umjetnost Jugoslavije, povijesno nasljeđe. Zagreb 1985, 89–94). — Meštrovićevi prostori. Rad JAZU, 1986, 423, str. 7–117. — Architetti veneti del Cinquecento impegnati nella fortificazione della costa dalmata (u: L’Architettura veneta del Cinquecento. Milano 1988, 125–135). — Zagrebačka katedrala (suautorica Ž. Čorak). Zagreb 1988.
 
LIT.: Ana Deanović. Ljetopis JAZU, 1979, 79, str. 493–497. — Ana Deanović. Ibid., 1981, 84, str. 310. — J. Ladović: In memoriam – dr. Ana Deanović (1919–1989). Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske, 14–15(1988–89) str. 232. — R. Ivančević: Stručnjak evropske razine. Vjesnik, 49(1989) 14. X, Pr., str. 19. — T. Stahuljak: Aci nad grobom. Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske, 38(1989) 3/4, str. 9–10. — V. Švarc: In memoriam – Ana Deanović (1919–1989). Ibid., str. 6–8.
 
Vladimira Tartaglia-Kelemen (1993)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

DEANOVIĆ, Ana. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 19.5.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/4417>.