DESPOT, Blaženka, filozofski i sociološki pisac (Zagreb, 9. I. 1930). U Zagrebu završila gimnaziju 1948. i diplomirala filozofiju na Filozofskom fakultetu 1954. Doktorirala u Ljubljani 1970. tezom o humanitetu tehničkog društva. God. 1956–64. srednjoškolski je profesor, potom asistent pri katedri za socijalizam Fakulteta za strojarstvo i brodogradnju. Od 1974. izvanredni profesor sociologije i političke ekonomije, od 1980. redoviti profesor marksizma, socijalizma i socijalističkog samoupravljanja na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu i od 1989. znanstveni savjetnik u Institutu za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu. Studije i rasprave objavila je u časopisima Gledišta (1964–65, 1978, 1984), Praxis (1966–74), Kulturni radnik (1968, 1980, 1987), Naše teme (1968–70, 1982, 1984, 1988–90), Filozofija (1971–72), Revija za sociologiju (1972–73, 1989), Socijalizam (1978–81), Socijalizam u svetu (1978, 1981–82, 1984, 1986), Dometi (1980), Žena (1981–82), Filozofska istraživanja (1985–86, 1990), Socijalna ekologija (1992) i dr.
DJELA: Humanitet tehničkog društva. Zagreb 1971. — Ideologija proizvodnih snaga i proizvodna snaga ideologije. Osijek 1976. — Plädoyer za dokolicu. Beograd 1976. — Žensko pitanje i socijalističko samoupravljanje. Zagreb 1987. — Emancipacija i novi socijalni pokreti. Osijek 1989.
LIT.: J. Sviličić: Humanitet tehničkog društva. Zadarska revija, 20(1971) 4, str. 301–302. — M. Babić: Blaženka Despot, Humanitet tehničkog društva. Dobri pastir, 24(1974) 1/4, str. 299–301. — R. Grulich: Ideologie der Produktionskräfte und die Produktionskräfte der Ideologie. Salzburger Jahrbuch für Philosophie (Salzburg—München), 21–22(1976–77). — Isti: Plädoyer für die Musse. Ibid. — Z. Žugić: Poziv na dijalog. Marksistička misao, 1977, 2, str. 5. — B. Ratković-Njegovan: Marksistički feminizam. Glas Slavonije, 46(1989) 8. III, str. 11. — J. Goja: Emancipacija i novi socijalni pokreti. Revija za sociologiju, 1991, br. 3–4.
Ljerka Schiffler-Premec (1993)
