DUBOKOVIĆ NADALINI, Niko
traži dalje ...DUBOKOVIĆ NADALINI, Niko, povjesnik (Jelsa, 25. XII. 1909 — Split, 24. X. 1991). Podrijetlom je iz jelšanske kapetanske i brodovlasničke obitelji. Završio je pravo na Pravnom fakultetu u Lausanni, gdje je 1938. postigao doktorat tezom o talijansko-jugoslavenskim odnosima 1914–20. Za II. svjetskog rata bio je konzul NDH u Trstu. God. 1949/50. za JAZU istraživao razdoblje francuske vladavine u Dalmaciji, povijest brodarstva Jelse i sređivao arhiv Pelješkoga pomorskog društva u Orebiću. Od 1950. počasni konzervator u Jelsi, kada osniva Historijski arhiv u Hvaru, poslije Centar za zaštitu kulturne baštine u Hvaru, kojemu je dugogodišnji voditelj. Objavljuje od 1948. znanstvene i popularne znanstvene radove, izvještaje i prikaze, većinom u publikacijama Centra, što ih je osnivao i uređivao: Prilozi povijesti otoka Hvara, Zapisi o zavičaju, Bilten i Periodični izvještaj. Bavio se pretežno arhivskim istraživanjima političke, društvene, gospodarske, pomorske i kulturne prošlosti otoka Hvara od srednjeg vijeka do XIX. st. Rezultate istraživanja objelodanio je i u periodicima Pomorstvo (1952), Medicinski glasnik (1953), Čovjek i prostor (1955), Anali Historijskog instituta JAZU u Dubrovniku (1956, 1962), Arhivist (1956), Glasnik Srpskog geografskog društva (1957), Arhivski vjesnik (1960, 1962), Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji (1960, 1962–63, 1970), Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku (1969), Encyclopaedia moderna (1973), Hvarski zbornik (1973–74), Adriatica maritima (1974), Radovi Instituta za hrvatsku povijest (1977). Autor je turističkih vodiča otoka i grada Hvara, Sućurja, Humca i Grapčeve špilje, koji su prevedeni na više europskih jezika. Njegovi izabrani radovi skupljeni su u tri sveska Rasprava i članaka. Bio je članom Društva konzervatora, Društva arhivista i Društva za proučavanje i unapređivanje pomorstva Jugoslavije.
članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.
DUBOKOVIĆ NADALINI, Niko. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 9.10.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/5548>.