HAMEL, Mirko, arhitekt (Zagreb, 15. VII. 1903 — Zagreb, 28. VI. 1974). Potječe iz obitelji zagrebačkih bravarskih majstora. U Zagrebu završio 1921. Tehničku srednju školu, 1932. upisao arhitekturu na Umjetničkoj akademiji u klasi D. Iblera i diplomirao 1940. Nakon mature do 1934. radi u građevnim poduzećima (u F. Florschütza i poduzeću »Kremen«) kao projektant i nadzornik na gradnjama, a kada je 1936. apsolvirao, u projektnom birou S. Kliske na projektiranju bolničkih objekata. God. 1941–47. zaposlen je u Ravnateljstvu klinika Medicinskog fakulteta u Zagrebu (izgradnja bolnice na Rebru; danas Klinički bolnički centar Rebro). Od 1947. radi u Arhitektonskom projektnom zavodu (APZ) i u komisiji Državne kontrole NRH, a od 1949. u odjelu industrijske arhitekture APZ, koji 1951. postaje samostalno projektno poduzeće »Plan«. U njemu je H. vodeći projektant do umirovljenja 1965. Uz projektantski rad povremeno je recenzent državnih revizijskih komisija i Zajednice za elektroprivredu u Beogradu, a neko vrijeme i honorarni asistent na Arhitektonskom odjelu Tehničkog fakulteta u Zagrebu, pri katedri za industrijsko graditeljstvo. Prema Hamelovim projektima izvedene su termoelektrane Tvornice celuloze u Prijedoru (1949–51), Željezare Sisak (1950–52), Tvornice sulfatne celuloze u Maglaju (1952–53), Tvornice celuloze u Banjoj Luci (1953–56), Tvornice »Varteks« u Varaždinu (1957–60), Zagreb II (1956–60), Drvnoga kombinata »Belišće« (1960), Tvornice celuloze Ivangrad (danas Berane, SR Jugoslavija) i u Plaškom (1960–62) te neki objekti Željezare u Zenici (1952–53), Tvornice »Prvomajska« u Zagrebu (1953) i Tvornice karbida i cijanamida u Dugom Ratu (1955–58). Izradio je projekte za termocentrale u Skoplju i Osijeku te za tvornice u Zagrebu i Kačaniku (Makedonija). H. je bio specijalist i stručnjak za projektiranje i izvođenje termoelektrana i složenih energetskih objekata, a zagrebačkom je termoelektranom ostvario arhitektonsku sintezu stroge industrijske funkcije i vrijedna prostornog i oblikovnog rješenja. O njoj je pisao u Čovjeku i prostoru (1960) i Arhitekturi (1962). God. 1962. dobio Nagradu grada Zagreba.
LIT.: K. Mirković: Termoelektrana – Toplana u Zagrebu. Arhitektura urbanizam (Beograd), 5(1964) 26, str. 29–31.
Tomislav Premerl (2002)
