HOMEN, Miroslav, dirigent (Dubrovnik, 2. VIII. 1940). Sin Antuna, skladatelja. U Kotoru završio 1959. klasičnu gimnaziju i 1960. srednju muzičku školu. Na Muzičkoj akademiji u Sarajevu studirao kompoziciju u M. Špilera i dirigiranje u M. Pozajića; diplomirao 1966. God. 1966–92. dirigent, ujedno 1988–90. direktor Opere i baleta Narodnog pozorišta u Sarajevu. Uz to redoviti gost dirigent Sarajevske filharmonije, ravnao i koncertima Simfonijskog orkestra i zbora RTV Sarajevo. Istodobno 1962–91. vodio akademski zbor »Slobodan Princip Seljo«, s kojim je održao više od tisuću koncerata u zemlji i inozemstvu i osvojio mnoge nagrade. God. 1975. utemeljio je i vodio komorni zbor Muzičke omladine BiH, a 1991. zbor HKUD »Napredak«. Usporedo 1971–92. bio docent zatim profesor na sarajevskoj Muzičkoj akademiji. Od 1992. angažiran u HNK »Ivan pl. Zajc« u Rijeci kao šef dirigent Opere (1993–94. i ravnatelj). Redovito gostuje u Operi HNK u Zagrebu i u Splitu, a po svršetku rata i u Sarajevu. Od 1993. profesor na odjelu glazbene kulture Pedagoškog fakulteta u Puli, gdje je utemeljio i vodi mješoviti zbor Istarskoga narodnoga kazališta. Gostovao u Engleskoj, Italiji, Mađarskoj, Njemačkoj, Poljskoj, Španjolskoj. Dirigent preciznih gesta, urođene muzikalnosti, pouzdan u vođenju složenih opernih i vokalno-instrumentalnih ansambala. Ostvario je opsežan repertoar opera, baleta te simfonijskih, koncertantnih i zbornih skladba. Uspješno postavio u sarajevskom i riječkom kazalištu opere G. Verdija (Traviata, Nabucco, Krabuljni ples, Ernani, Trubadur, Aida, Don Carlos, Rigoletto, Moć sudbine) i G. Puccinija (La Bohème, Tosca, Turandot, Madame Butterfly), zatim G. Donizettija (Don Pasquale, Vojvoda od Albe), P. Mascagnija (Cavalleria rusticana). Zapažene su njegove izvedbe opera J. Hatzea (Adel i Mara), V. Miloševića (Jazavac pred sudom), A. Horozića (Hasanaginica), a od baleta, uz djela klasičnog repertoara, izdvajaju se Kameni cvijet, Romeo i Julija te Pepeljuga S. Prokofjeva). Njegov koncertni repertoar obuhvaća pretežito simfonije i koncertantne skladbe klasika i romantičara (W. A. Mozart, L. van Beethoven, P. I. Čajkovski, F. Schubert), a od većih vokalnih skladba ističu se izvedbe oratorija Mesija (G. F. Händel) i Juditha triumphans (A. Vivaldi) te rekvijema Mozarta, Verdija, C. Saint-Saënsa i G. Fauréa. Dobio je Nagradu muzičkih umjetnika BiH 1985. i Nagradu »Milka Trnina« 1998.
LIT.: D. Schopf: Publika traži više (intervju). Vjesnik, 55(1994) 5. II, str. 18.
Ivona Ajanović-Malinar (2002)
