HORVAT, Joža, pripovjedač i putopisac (Kotoriba, 10. III. 1915). Maturirao 1936. u Zagrebu, gdje je 1937. upisao studij pedagogije, filozofije i književnosti na Filozofskome fakultetu, a 1941. kao apsolvent otišao u partizane. God. 1944. postavljen u uredništvo lista Naprijed i pokreće humoristični list Bodljikavi jež, 1945. s M. Krležom i V. Kalebom uređuje časopis Republiku, 1946–47. direktor je Nakladnoga zavoda Hrvatske, a 1948. »Jadran-filma«. Tajnik DKH 1948–52. i urednik Hrvatskoga kola 1949. God. 1952. boravi u Parizu, 1953–63. tajnik je MH, 1955–57. urednik Lovačke knjige, potom profesionalni književnik. God. 1965–67. jedrenjakom »Besa« oplovljava svijet, a putovanje »Modrom lastom« (1973–75) prekida zbog sinove tragične pogibije. — Književnim radom otpočinje kao gimnazijalac; 1939. objavljuje dnevnički strukturiran roman Sedmi be, sa stilskim i tematskim otvaranjem prema urbanoj prozi. Crtice i kraće zapise objavljuje u Poletu, Novom studentu, Književniku, Učiteljskom domu, a u Bodljikavom ježu (1944) i Naprijedu (1951–52) dokumentarnu ratnu prozu te autobiografske zapise, novele, humoreske i anegdote. Pripovijetke Protestna skupština partizanskih konja (1944), Careva čizma (1945), Strašan san poštara Nikole Gojkovića (1944), Suha grana (1944), Štakor (1945) i Zapise o smrti Petra Arbutine (1944, 1948) uvršćuje i u zavičajno motivirane zbirke Za pobjedu (1945. i 1946) i Zapisi (1951). Tematski su nastavak ratne proze jednočinka Sedam domobrana (1946), prepoznatljiva krležijanskog ocrta likova kajkavaca, scenarij za film Zastava (1949) te radijske drame Drugi put rođena (1956, 1960), Vjeverica (1957) i Danas je moj rođendan (1957). U poratno su vrijeme smještene komedija intrige Prst pred nosom (1947) i filmska humoreska Ciguli Miguli (1952, B. Marjanović), koja je zbog kritike malograđanštine i birokratizma poratnoga socijalističkoga društvenoga modela ocijenjena reakcionarnom, pa je njezino prikazivanje odobreno tek 1977. U tragikomediji Rasprodaja savjesti (1953) ismijava pad malograđanske klase, a u radijskim dramama Krhka igračka (1959), Lovac mikroba (1959) i Počasni penzioner (1960) nastavlja s kritikom aktualne društvene i političke zbilje. Reminiscentni povrat ratnoj tematici u romanu Ni san ni java (1958) razaznaje se samo u simboličkom sustavu, dok se iskazom modernoga senzibiliteta, filozofskim odnosom prema zbilji te prisutnošću »arkadijskog kompleksa« približio krugovaškoj poetici. Model ratne proze prevrednuje humorističnim romanom Mačak pod šljemom (1962), dajući u glavnom liku antiheroju Iliji Kapari glas alternativne vitalističke koncepcije. Žanrovski raznovrstan i poetski nekanoniziran Horvatov opus povezuje tema slobode, kojoj u dnevničkim brodskim zapisima, pretočenim u putopisnu kroniku Besa (1973) i žanrovski raznolikoj, višeslojnoj autobiografskoj putopisnoj prozi Molitva prije plovidbe (1995) pridružuje i lirski razvijenu temu mora. Doživljaji s putovanja »Modrom lastom« polazišta su za dječje romane dinamične fabule, Operacije »Stonoga« (1982) i Waitapu (1984), u kojima fikcijsko, bajkovito i mitsko zamjenjuje realističan i fakcijski svijet, približavajući ga ostvaraju sna o apsolutnoj slobodi. Romani za djecu Dupin Dirk i Lijena kobila (1997) te Svjetionik (2000) aktualiziraju trajni motiv susreta čovjeka i prirode. — Objavljivao je i u periodicima Ilustriranom vjesniku (1945, 1947, 1950–51), Republici (1947–48, 1950, 1957, 1959–60), Kulturnom radniku (1949), Naprijedu (1951), Hrvatskom kolu (1949), Krugovima (1953), Letopisu Matice srpske (Novi Sad 1953), Mogućnostima (1955, 1957–61, 1971–73, 1978), Vjesniku (1955–57, 1959), Vjesniku u srijedu (1955), Prosvjeti (1959–60), Književniku (1960), Telegramu (1960–61), Zadarskoj reviji (1960), Mladini (Ljubljana 1964), Sodobnosti (Ljubljana 1965–68, 1970), Dialogima (Maribor 1968) i dr. Djela su mu prevedena na ruski, poljski, češki, slovački, mađarski, slovenski i esperanto. Potpisivao se pseudonimom Hong.
DJELA: Sedmi be. Zagreb 1939, 19782, 1981³. — Protestna skupština partizanskih konja. Crna Lokva 1944. — Strašan san poštara Nikole Gojkovića. Crna Lokva 1944. — Suha grana. Crna Lokva 1944. — Careva čizma. Štakor. Crna Lokva 1945. — Za pobjedu. Zagreb 1945, 1946². — Dokumenti o protunarodnom radu i zločinima dijela katoličkog klera (suautor Z. Štambuk). Zagreb 1946. — Sedam domobrana. Zagreb 1946. — Prst pred nosom. Zagreb 1947. — Zapisi o smrti Petra Arbutine. Zagreb 1948. Sarajevo 1961². — Zapisi. Zagreb 1951. — Rasprodaja savjesti. Beograd 1957. — Ni san ni java. Zagreb 1958 (pod naslovom Crvena lisica. Zagreb 1985², 1986³). — Abeceda ludih želja. Zagreb 1960. — Mačak pod šljemom. Zagreb 1962, Novi Sad 1966², Zagreb 1968³ (5 izd. do 1989). — Besa. Zagreb 1973 (6 izd. do 1996). — Izabrana djela. Pet stoljeća hrvatske književnosti, 140. Zagreb 1977. — Operacija »Stonoga«. Zagreb 1982, 1985², 1993³. — Waitapu. Zagreb 1984 (5 izd. do 1993). — Nepovratan život. Zagreb 1985. — Piloti pučina. Zagreb 1985. — Ciguli Miguli. Zagreb 1989. — Molitva prije plovidbe. Zagreb 1995. — Dupin Dirk i Lijena kobila. Zagreb 1997. — Zvjezdane dubine. Zagreb 1999. — Svjetionik. Zagreb 2000.
LIT.: (Prikazi knj. Sedmi be): I. Ivin, Luč, 34(1938–39) 9/10, str. 19. — M. Markov, Kršćanska škola, 63(1939) 5/6, str. 90–92. — (Prikazi knj. Prst pred nosom): S. Kolar, Hrvatsko kolo, 1(1948) 1, str. 167–169. — V. Mađarević (V. M.), Kulturni radnik, 13(1960) 6, str. 26–27. — N. Batušić, Republika, 31(1975) 9, str. 1008–1010. — (O filmskome scenariju Ciguli Miguli): F. Barbieri, Vjesnik, 12(1952) 20. VI. str 5. — B. Donat, Dubrovnik, 1(1990) 1/2, str. 121–127. — (Prikazi knj. Ni san ni java ili Crvena lisica): B. Milačić, Vjesnik u srijedu, 8(1959) 22. VII, str. 7. — M. Selaković, Kulturni radnik, 12(1959) 3/4, str. 95–97. — I. Kovačić, Mogućnosti, 33(1986) 11/12, 857–866. — V. Visković, Forum, 25(1986) 3/4, str. 503–511. — (Prikazi knj. Mačak pod šljemom): T. Sabljak, Mogućnosti, 9(1960) 10, str. 944–952. — T. Čolak, Borba (Beograd), 27(1962) 12. VIII, str. 10. — Ž. Falout, Razlog, 2(1962) 5/6, str. 527–528. — I. Smoljan, Republika, 18(1962) 6/7, str. 313. — Đ. Šnajder, Telegram, 3(1962) 116, str. 5. — S. Mihalić, Kolo, 1(121)(1963) 4, str. 512–517. — B. Donat, Zadarska revija, 20(1971) 5, str. 319–323. — Đ. Šnajder: Novelistika Jože Horvata. Republika, 18(1962) 5, str. 210–212. — Isti: Uvod u najnoviju hrvatsku prozu. Zagreb 1971. — S. Korač: Hrvatski roman između dva rata 1914–1941. Rad JAZU, 1972, 362, str. 285–791. — (Prikazi knj. Besa): Ć. Čulić, Mogućnosti, 21(1974) 3, str. 353–362. — J. Hekman, Republika, 30(1974) 1/2, str. 184–186. — V. Ivančević, Naše more, 22(1975) 1/2, str. 49. — N. Ivanišin: O hrvatskoj književnosti NOB-a. Mogućnosti, 25(1978) 11/12, str. 154–159. — J. Kaštelan: Brazda oko svijeta (predgovor knj. Besa). Zagreb 1981, 5–9. — Lj. Duić: Iskustvena bajka. Gesta, 5(1983) 15/16, str. 167–168. — I. Mandić: Ukus avanture. NIN (Beograd), 34(1983) 1679, str. 34. — I. Kajan: Veliki roman J. Horvata. Umjetnost i dijete, 16(1984) 6, str. 476–478. — I. Škrabalo: Između publike i države. Povijest hrvatske kinematografije 1896–1980. Zagreb 1984. — I. Krtalić: Horvatov pečat. Republika, 41(1985) 2/4, str. 135–143. — J. L. Zlobec: (Pogovor knj. Waitapu). Ljubljana 1986, 167–169. — D. Brigljević: Joža Horvat i njegova Besa (predgovor knj. Besa). Zagreb 1987, 5–7. — S. Hranjec: Književno djelo Jože Horvata. Čakovec 1989. — Isti: Prilog komparatistici. Umjetnost i dijete, 21(1989) 6, str. 387–393. — I. Krtalić: (Pogovor knj. Ciguli Miguli). Zagreb 1989, 199–222. — S. Hranjec: Portreti suvremenih hrvatskih pisaca za djecu. Umjetnost i dijete, 22(1990) 4, str. 211–224. — I. Škrabalo: 101 godina filma u Hrvatskoj 1896–1997. Zagreb 1998. — Đ. Mačković: Glasovi kritike. U: J. Horvat, Zvjezdane dubine. Zagreb 1999, 559–610. — M. Šicel: Joža Horvat ili zvijezde u moru (predgovor). U: Ibid., str. 5–117.
Nevenka Videk (2002)
