GRLIĆ, Danko

traži dalje ...

GRLIĆ, Danko, filozof (Gračanica kraj Doboja, 18. IX. 1923 — Zagreb, 1. III. 1984). Brat farmaceuta i leksikografa Lj. Grlića. Gimnaziju polazio u Zagrebu 1933–40. i Senju 1940–41, gdje je i maturirao. God. 1945–46. zaposlen u »Naprijedu«, 1947–49. u »Narodnoj štampi«, a od 1951. u »Mladosti«. Diplomirao filozofiju 1953. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, pri kojem je 1969. doktorirao tezom Temeljna misao Friedricha Nietzschea. God. 1960–71. bio urednikom filozofije i sociologije u LZ u Zagrebu, 1971–73. redoviti je profesor na Univerzitetu u Beogradu, a od 1974. redoviti je profesor estetike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Također predavao estetiku na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Bavio se odnosom umjetnosti i filozofije te zastupao mišljenje o »umjetničkom pristupu umjetnosti«. Odbacuje vulgarnomarksističku tezu o umjetnosti kao odrazu, paslici zbilje te interpretira umjetnost kao osobno viđenje svijeta, osobni bunt i paradigmu slobode. U četverosveščanom djelu Estetika (1974–79; Povijest filozofskih problema, Epoha estetike, Smrt estetskog, S onu stranu estetike) revalorizira domete tradicionalne estetike pokazujući njezina ograničenja, uočavajući nuždu nadilaženja granica estetike kao discipline kojoj je umjetnost isključivo objekt te njezina klasičnoga kategorijalnog aparata. Povijest estetskog zahtijeva neprestanu otvorenost zbog temeljne otvorenosti umjetničkog djela. Unutar zagrebačke filozofske škole G. je zaslužan za promicanje filozofije prakse i kritičko propitivanje biti revolucije. God. 1964. jedan je od pokretača i urednika časopisa Praxis, kojemu je suradnikom od prvoga broja. Grlićev leksikografski prinos znatan je u zavodskim izdanjima općega tipa te u autorskim leksikonskim izdanjima Filozofija (školsko i enciklopedijsko izdanje) i Leksikon filozofa. Preveo i komentarom popratio djela S. A. Kierkegaarda Dnevnik zavodnika (Zagreb 1956, Beograd 1975), E. Bernsteina Pretpostavke socijalizma i zadaci socijalne demokracije (Zagreb 1958), F. Nietzschea Tako je govorio Zaratustra (Zagreb 1962, 1967²), G. W. Hegela Osnovne crte filozofije prava (Sarajevo 1964); suprevoditelj je Povijesti filozofije W. Windelbanda (Zagreb 1956), O biti umjetnosti M. Heideggera (Zagreb 1959). Napisao pogovore knjigama E. Renana Uspomene iz djetinjstva i mladosti (Zagreb 1958), E. Blocha Subjekt-Objekt (Zagreb 1959) i O umjetnosti (Zagreb 1981), F. Tuđmana Rat protiv rata (Zagreb 1959), Iz filozofskih radova G. V. Plehanova (Zagreb 1962), B. Pascala Misli (Zagreb 1969), S. Freuda Autobiografija (Zagreb 1970), Nietzschea Volja za moć (Beograd 1972), I. Kanta Kritika moći suđenja (Zagreb 1976). Suradnik je Filozofijskog rječnika V. Filipovića (Zagreb 1965, 1984²) i Enciklopedije hrvatske povijesti i kulture (Zagreb 1979). Objavljivao u periodicima Pogledi (1953–54), Pregled (1954–55, 1958), Industrijski radnik (1955–62), Krugovi (1955–56), Mogućnosti (1955–58, 1962–63), Republika (1956–61), Izraz (1957–58), Polja (Novi Sad 1957, 1959, 1976–77, 1979–84), Filozofija (Beograd 1959, 1965, 1968–69, 1970–72, 1978), Naše teme (1960, 1963, 1981–82), Forum (1962–63), Vidici (Beograd 1963, 1968), Humanizam i socijalizam (zbornik, Zagreb 1963), Kolo (1963–64), Književna kritika i marksizam (zbornik, Beograd 1971), Kulturni radnik (1973, 1975, 1978–80, 1982), Književna reč (Beograd 1974–76, 1980, 1982), Muzika (1975, 1978–79), Treći program Radio-Beograda (1978–79, 1982–83) i dr. Zastupljen je u zborniku Svijet umjetnosti i marksističke interpretacije (Zagreb 1976). Djela su mu prevedena na njemački, engleski, talijanski, francuski, španjolski i mađarski jezik. God. 1981. primio republičku Nagradu »Božidar Adžija«.

DJELA: Filozofija (školski leksikon). Zagreb 1963, 1965², 1967³. — Umjetnost i filozofija. Zagreb 1965. — Leksikon filozofa. Zagreb 1968, 1982², 1983³. — Zašto. Zagreb 1968. — Ko je Niče? Beograd 1969. — Contra dogmaticos. Zagreb 1971. — O komediji i komičnom. Beograd 1972. — Filozofija (enciklopedijski leksikon). Beograd 1973. — Estetika, 1–4. Zagreb 1974–79. — Marksizam i umjetnost. Zagreb 1979. — Friedrich Nietzsche. Zagreb—Rijeka 1981. — Za umjetnost. Zagreb 1983. — Misaona avantura Waltera Benjamina. Zagreb 1984. — Izazov negativnog. Beograd 1986. — Potpuniju bibliografiju vidi u: Umjetnost i revolucija. Spomenica Danku Grliću. Zagreb 1989, 375–407.
 
LIT.: M. Vaupotić: Sumnja umjetnika iznad pojmovne estetike. Kolo, 4(1966) 3/4, str. 339–341. — Z. Rus: D. Grlić, Umjetnost i filozofija. Život umjetnosti, 1967, 3/5, str. 148–149. — A. Matijašević: Filozofske geste. Telegram, 10(1969) 460, str. 4. — Isti: Na tragu autentičnoga Nietzschea. Ibid., 492, str. 4. — N. Čačinović-Puhovski: Estetika kao filozofijski problem. Kulturni radnik, 27(1974) 4, str. 169–175. — M. Beker: Oponašanje i umjetničko stvaranje. Književna smotra, 7(1975) 22, str. 95–98. — N. Čačinović-Puhovski: Usud estetike. Kulturni radnik, 29(1976) 3, str. 180–184. — Ista: Lijepa smrt. Pitanja, 10(1978) 4, str. 106–107. — T. Vereš: Kršćanski filozofi u marksističkom leksikonu. Obnovljeni život, 38(1983) 2, str. 171–178. — Z. Posavac: Estetika i dramska umjetnost u Hrvatskoj šezdesetih godina XX stoljeća. Mogućnosti, 31(1984) 1/3, str. 71–72. — (Nekrolozi): Vjesnik, 4(1984) 13 108, str. 4. — N. Peternac, Republika, 40(1984) 2/3, str. 146–157. — Umjetnost i revolucija. Spomenica Danku Grliću. Zagreb 1989. — T. Vereš: O filozofiji i filozofima u nekim hrvatskim leksikonima. Filozofska istraživanja, 17(1997) 2, str. 467–476.

 

 
Dragica Vranjić-Golub i Redakcija (2002)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

GRLIĆ, Danko. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 21.6.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/7903>.