KALOGJERA, Marko

traži dalje ...

KALOGJERA, Marko (Kalođera, Kalogjerá, Calogerà; Marcus), biskup (Blato, 20. IX. 1877 — Zagreb, 15. XII. 1956). Klasičnu gimnaziju započeo polaziti 1887. u Dubrovniku, završio u Splitu 1895. kao gojenac Biskupskoga sjemeništa. Filozofsko-teološki studij polazio od 1895. na visokom bogoslovnom učilištu dalmatinskih biskupija pri Centralnom bogoslovnom sjemeništu u Zadru te 1900. bio zaređen za svećenika. Ondje je 1898–99. bio stariji prefekt i ekonom, a na prijelazu 1899/1900. postavljen je za starijega prefekta i duhovnika u Biskupskom sjemeništu u Splitu. Od 1902. u Splitu je tajnik Biskupske kancelarije, 1906–20. župnik u župi Svetoga križa te predavač 1906–09. vjeronauka u Biskupskoj klasičnoj gimnaziji u Splitu. Povjeravane su mu dužnosti i članstva u crkvenim tijelima (prosinodalni ispitatelj i sudac, član pastoralnoga, nadzornoga te crkvenoga ženidbenoga vijeća). God. 1910. uredio je u Splitu karitativni zavod sv. Ane. Politički je djelatan 1911–21. kao vijećnik grada Splita i član različitih odbora (za školstvo, dobrotvornost, zdravstvo, reguliranje grada, ratnu siročad). God. 1918. predložen za splitskoga biskupa, ali nije bio izabran. Biskup J. Carić imenovao ga je 1920. kanonikom bogoslovom splitskoga Kaptola, a uskoro i župnikom tamošnje prvostolne crkve Uznesenja Bl. Djevice Marije. — Od 1917. postupno se nastupima i ponašanjem udaljuje od Katoličke crkve. Najprije je javno branio solinskoga natpopa N. Petrića, jednoga od pokretača reformnoga pokreta nižega katoličkoga svećenstva u Hrvatskoj, 1919. pri susretu s članovima jugoslavenske vlade u Beogradu promicao je interese toga pokreta, u koji se aktivnije uključio u rujnu 1921. Potkraj te godine slao je dopise Ministarstvu vjera Kraljevine SHS u kojima se zauzimao za »neovisnu crkvu katolika Hrvata«. U to se doba uz njegovo ime počinju vezivati afere i sudski procesi te ljubavna veza, koju nije prekidao. Sve to dovelo ga je u sukob s crkvenim oblastima koje su tražile da napusti župu i povuče se u mirovinu. U siječnju 1924. istupio je iz Katoličke crkve, prešao u Hrvatsku starokatoličku crkvu te postao njezinim prvim biskupom. Izbor je potvrdilo Ministarstvo vjera, a biskupsko posvećenje primio je 25. II. te godine u Utrechtu. Napuštanjem Katoličke crkve izazvao je osudu njezina svećenstva (uzajamne uvrjede rješavane su na sudu 1923, 1926, 1932), postupcima unio raskol i među hrvatske starokatolike (1925. i 1928, kada je privremeno razriješen biskupske časti), a sukobio se i s crkvenim vodstvom Utrechtske unije, iz koje je na zasjedanju njezine Biskupske konferencije u Münchenu bio isključen i svrgnut 1933. To su glavne teme novinskih napisa u kojima su ga protivnici napadali, a sljedbenici i istomišljenici branili. Za NDH djelovanje Hrvatske starokatoličke crkve bilo je zabranjeno, a nakon 1945. K. je ponovo bio njezin biskup. — U Splitu je 1923. pokrenuo novine Narod. Sastavio je i u Zagrebu objavio brošure o ustroju i djelovanju Hrvatske starokatoličke crkve (Hrvatska starokatolička crkva, 1924, 1935²; Naputak o starokatoličkoj crkvi, 1927; Hrvatska crkva, 1932; O Hrvatskoj crkvi, 1938) i vjerske priručnike (Mali katekizam nauke Isusa Hrista, 1934; Vjerujem oproštenje grijeha po nauci Isusa Hrista, 1934) te dao tiskati više svojih govora, poslanica i prigodnica (Biljeg Kristov, 1925; Tisućljetna borba i pobjeda Hrvata-katolika, 1925; Duhovno oslobodjenje Hrvata katolika, 1927; Staro-katolici, ko smo i zašto smo, 1930; Biskup Strosmajer i Hrvatska starokatolička crkva, s. a.). Stajališta i obrane iznosio je i u novinama i kalendarima Jugoslavenski narod (1923), Starokatolik (1925–27, 1930–41), Morgen (1926), Jadranska pošta (1931), Grgur Ninski (1934–39), Jutarnji list (1939), Glas naroda (1940).

LIT.: Status personalis et localis dioecesis Spalatensis et Macarensis. Spalati 1889, 1900, 1903–1905, 1907, 1911–1913. — (S. Bakšić): Naši starokatolici i njihov prvi biskup. Katolički list, 75(1924) 5, str. 52–54. — Don Marko Kalogerà. Narodna straža, 4(1924) 4, str. 2. — Povodom apostazije Marka Kalogjere. Nedjelja, 3(1924) 7, str. 3. — B.: Naši »starokatolici« i »biskup« don Marko. Ibid., 11, str. 2–3; 12, str. 2–3. — Raskol u starokatoličkoj crkvi. Katolički list, 76(1925) 25, str. 305–308; 26, str. 328–329; 27, str. 342–343; 28, str. 352–354; 31, str. 388–391; 32, str. 405–406; 33, str. 417–418. — S. Vidušić: Razdor u našoj crkvi i Marko Kalogjera. Preporod, 6(1925) 5/6, str. 1–16. — Starokatolički biskup don Marko Kalogjera pred sudom. Katolički list, 77(1926) 1, str. 1–6; 2, str. 25–30; 3, str. 43–46; 4, str. 53–56; 5, str. 72–73; 6, str. 87–89; 7, str. 104–107; 8, str. 119–121. — (S. Bakšić): Crni dani Marka Kalodjere. Ibid., 79(1928) 42, str. 533–536. — Starokatolički biskup Marko Kalogjera svrgnut. Ibid., 40, str. 513–514. — A. Donković (Donković): Povodom svrgnuća Marka Kalogjere. Starokatolik, 4(1928) 11, str. 85–86. — Starokatolički biskup Kalogjera osuđen na 14 dana zatvora. Križ na Jadranu, 2(1932) 29, str. 4. — B. Petrović: Sarajevski starokatolici o svrgnuću biskupa Kalođere. Jugoslovenska pošta, 5(1933) 1158, str. 4. — I. P.: Proslava desete godišnjice sekte Marka Kalođere. Katolički list, 35(1934) 4, str. 41–43. — ma: Državni savjet donio je presudu, da u Jugoslaviji nije priznata Utrehtska vjerska unija, već samo nezavisna Hrvatska starokatolička crkva i da g. Donković nije po zakonu izabran biskupom. Novosti, 31(1937) 199, str. 7. — J. Šimrak (K. B.): Katolička Crkva i starokatolicizam prema hrv. narodu. Hrvatska straža, 11(1939) 204, str. 2. — Kako se brani Marko Kalogjera? Ibid., 12(1940) 118, str. 3. — I. Bogdan (Rys): Marko Kalođera i Grgur Ninski. Ibid., 121, str. 3. — Dokument o Marku Kalogjeri. Ibid., 197, str. 5. — Utrechtska Unija i Marko Kalođera. Glasnik sv. Ante, 35(1940) 10, str. 303. — Što je do sada napisano o Marku Kalogjeri. Starokatolički preporod, 1(1940) 2, str. 1–2. — Slimenjski: Tko je Marko Kalogjera? Ibid., 1, str. 3; 2, str. 3. — Starokatolička crkva u Jugoslaviji. Beograd 1960, 28–31, 38–42, 45–47, 52–53, 61–62. — M. Barbarić (M. B.): U povodu desetogodišnjice smrti prvog biskupa Hrvatske starokatoličke Crkve Marka Kalogjerá. Glasnik Hrvatske starokatoličke crkve, 19(1966) 6, str. 9. — N. Burek: In memoriam prvom biskupu Hrvatske katoličke crkve Marku Kalogjeri (1877–1956). Hrvatski katolički glasnik, 1(1976) 5, str. 13–15. — J. Kolarić: Kršćani na drugi način. Zagreb 1976, 165–167. — I. Ostojić: Splitski kaptol u Splitsko-makarskoj biskupiji. Split 1977, 158–159. — Z. Matijević: Geneza starokatolicizma u Hrvatskoj (1917–1924). Naše teme, 33(1989) 9, str. 2362, 2365–2366. — Isti: Reformni pokret dijela nižega katoličkoga svećenstva u Hrvatskoj (1919–1924. god.). Povijesni prilozi, 8(1989) str. 5, 23, 35, 44, 49, 52, 54–55, 58–61, 66. — I. Banić: (Nad)biskupijska klasična gimnazija u Splitu. U: 300. obljetnica splitskoga sjemeništa i klasične gimnazije (1700.–2000.). Split 2000, 497. — Z. Matijević: Otpali ili odbačeni anđeli? Nastanak Hrvatske starokatoličke crkve. Hrvatska revija, 1(2001) 2, str. 65, 71–73. — I. Radoš: Neispričana priča o ljubavi Eme Radetić i Marka Kalogjere. Jutarnji list, 6(2003) 1773, str. 22–23.

Pejo Ćošković (2005)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

KALOGJERA, Marko. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 1.11.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/9484>.