ADELBURG, August

traži dalje ...

ADELBURG, August, violinist i kompozitor (Carigrad, 1. XI 1830 — Beč, 20. X 1873). Njegov otac Eduard Abramović Adelburg rođen je u Brnu, ali je prema F. Folnegoviću, F. Ks. Kuhaču i Zenei lexikonu, hrvatskog podrijetla. Bio je austrijski konzularni činovnik u Carigradu. August je uzeo očev pridjevak za prezime. Violinu je počeo učiti u Carigradu, nastavio 1850–1854. kod J. Maysedera u Beču, gdje je na konzervatoriju studirao harmoniju i kompoziciju. Koncertirao je po Evropi, a sviranje mu se odlikovalo punoćom tona. Nastanio se u Budimpešti. — Prema Kuhaču, koji se s Adelburgom sastao 1871. u Budimpešti, Adelburgov je otac pronašao u carigradskoj biblioteci rukopis jedne hrvatske pjesme Nikole Zrinskog u koralnom stilu. To je Augusta potaklo da komponira operu Zrinjski na vlastiti libreto (prema drami T. Körnera), napisan najprije na njemačkom, a zatim na hrvatskom jeziku. Uz melodiju pjesme N. Zrinskog unio je u operu kolo i neke starije hrvatske (slavonske) narodne napjeve. U svom predgovoru operi (Vorwort zu meiner Oper »Zrinyi«, Zenészeti Lapok, 1867, 15) branio je novi Wagnerov smjer, koji je i sâm slijedio, što se odrazilo u muzičkoj strukturi opere i u instrumentaciji. A. je 1866. ponudio operu zagrebačkom kazalištu, koje je nije moglo izvesti zbog neprikladna ansambla. Za praizvedbu u Budimpešti 1868. pod nazivom Zrinyi, A. je preveo libreto na mađarski te unio u muziku mađarske narodne napjeve i plesove. Uz više koncerata za violinu i orkestar te djelâ za violinu i klavir (sonata u d-molu, Grande sonate u g-molu, Théme original et variations dans le style hongrois, Nocturno, Mazurka-Scherzo), A. je ostavio pet gudačkih kvarteta (op. 12–19), tri opere (Zrinyi 1868, Marinuzzi 1870. i Wallenstein), oratorij Harc és béké, Te Deum, solo-pjesme i dr., a ogledao se i kao muzički pisac.

DJELA: L’école de la vélocité, 2. sv. (s. l. et. a.). — Entgegnung auf die von F. Liszt aufgestellte Behauptung, dass es keine ungarische Nationalmusik, sondern bloss eine Musik der Zigeuner gibt. Budimpešta 1859.
 
LIT.: Fran Folnegović: Opera »Zrinski«. Dragoljub, 2(1868) 41, str. 653–655. — Franjo Ksaver Kuhač: Abramović August. Prosvjeta, 18(1910) 1, str. 9–11. — Antonija Kassovitz-Cvijić: Opera »Zrinjski« prije Zajca. Jutarnji list, 13(1924) 4607, str. 6. — nik: Prije Zajčeve opere »Nikola Šubić Zrinjski« davana je u Pešti opera istog naziva. Vjesnik u srijedu, 12(1952) 2337(24), str. 6. — Radoslav Kiš Šaulovečki: Vrijedan nalaz nepoznate opere. Ibid., 2420(35), str. 5. — Ervin Major: Adelburg August. Zenei lexikon, 1. Budapest 1965. — Mirjana Škunca: Franjo Kuhač kao muzički historičar. Rad JAZU, 1969, 351, str. 322.
 
Krešimir Kovačević (1983)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

ADELBURG, August. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 21.11.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/adelburg-august>.