AHMETOVIĆ, Lutvo

traži dalje ...

AHMETOVIĆ, Lutvo, politički radnik (Mostaći kod Trebinja, 28. VII 1914). Potječe iz zemljoradničke obitelji, od oca Dauta. Osnovnu školu i nižu gimnaziju završio je u Trebinju, a 1932. odlazi u Sarajevo gdje do ljeta 1935. pohađa Trgovačku akademiju. Te je godine postao član KPJ. Sljedeće godine prelazi na Ekonomsko-komercijalnu visoku školu u Zagrebu, a početkom 1937. zapošljava se u tvornici »Arko«. U to vrijeme sudjeluje u sindikalnom i studentskom revolucionarnom pokretu (god. 1937. funkcionar je u Mjesnom odboru SBOTIČ-a, 1938. je radnički povjerenik). Zbog sudjelovanja u organizaciji štrajka u prosincu 1938. bio je otpušten s posla. Zatim je radio u Udruženju industrijalaca ciglara Hrvatske u ciglani »Müller«. God. 1940. postao je član I rajonskog komiteta KPH Centar, a poslije i njegov sekretar. Potkraj 1941. i u 1942. bio je član i sekretar Mjesnog komiteta KPH za Zagreb, a od kraja 1942. do 1944. sekretar OK KPH Pokuplje-Žumberak. Poslije oslobođenja bio je pomoćnik ministra unutrašnjih poslova NRH, zastupnik Sabora, direktor Zavoda za privredno planiranje NRH, sekretar za industriju NRH, član Izvršnog vijeća Sabora, predsjednik njegova odbora za plan, poslanik i predsjednik Odbora za tržište SIV-a Savezne skupštine, predsjednik Odbora za vanjske poslove Sabora i član Savjeta za vanjske poslove Predsjedništva SFRJ. Član je Savjeta federacije. Bio je član u tri sastava CK KPH odnosno SKH. Nosilac je Partizanske spomenice 1941. te više drugih visokih vojnih i mirnodopskih odlikovanja. — Uz svoje političko i društveno djelovanje A. je u raznim izdanjima objavio više radova o aktualnim problemima privrede, o sjećanjima iz svoga revolucionarnog rada, napose o ilegalnom radu u Zagrebu (Narodna milicija, 1951; Društveni plan NRH za 1963. godinu, 1963; Vjesnik, 1964; Privredni pregled, 1964; Zagrebačka panorama, 1966; Turističke novine, 1967; Zagreb 1941–1945, 1972. i dr.). U rujnu 1979. referatom o Zagrebu u NOB-i i socijalističkoj revoluciji sudjelovao je u Bologni na savjetovanju Convegno di studi sul tema: Lotta armata nella citta. Njegov prilog Neka sjećanja iz rada u radničkom pokretu pred rat i u prvim godinama rata objavljen je u publikaciji Zagreb 1941–1945. Zagreb 1972 (str. 15–43), a prilog Herojski Zagreb 1941. u zborniku Ustaničke iskre u Hrvatskoj. Zagreb 1977 (str. 51–85). U Arhivu Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske u Zagrebu čuvaju se dva njegova rukopisa.

DJELA: Zagreb u ustanku i revoluciji. Zagreb 1966.
 
LIT.: Slava Ogrizović: Provokator. Narodni list, 10(1954) br. 2750 i 2751. — Ivan Šibl: Zagreb tisuću devetsto četrdeset prve. Zagreb 1967, 351, 401, 402. — Sjeverozapadna Hrvatska u narodnooslobodilačkoj borbi i socijalističkoj revoluciji. Zagreb 1976, 238, 774, 775. — Vlado Stopar i Josip Pavičić: Na zagrebačkoj partizanskoj fronti. Zagreb 1976. — Slava Ogrizović: Zagreb se bori. Zagreb 1977. — Narcisa Lengel Krizman: Borbeni Zagreb. Zagreb 1980, 226, 228, 235, 256.
 
Redakcija (1983)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. - 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

AHMETOVIĆ, Lutvo. Hrvatski biografski leksikon (1983-2023), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 4.3.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/ahmetovic-lutvo>.