AKAČIĆ, Cezar, političar (Bakar, 29. V 1868 — Zagreb, 6. IX 1935). Gimnaziju je polazio u Rijeci i Senju, a u Zagrebu je završio farmaceutski studij. Prihvativši pravašku ideologiju, pridružio se Supilovu krugu u Rijeci i istupao protiv Khuen-Héderváryjeva režima. U Rijeci je bio dugogodišnji član, tajnik i odbornik Hrvatske narodne čitaonice, starješina sokolske župe Sušak-Rijeka i podstarješina Saveza hrvatskih sokolskih društava (1906). Braneći hrvatstvo Rijeke, napadao je suvremene prilike, osobito u školstvu, te mađaronsko nasilje i nastojao da se otvori hrvatska pučka škola u Rijeci. Kao član Starčevićeve Stranke prava (skupina oko Mile Starčevića) izabran je na njezinoj listi za narodnoga zastupnika kotara Ivanec u Hrvatski sabor (1910). Za I svjetskog rata preselio se u Zagreb, gdje je bio potpredsjednik Stranke prava i predsjednik njezina nakladnog društva. Potkraj rata sudjelovao je u organiziranju Narodnoga vijeća i postao – budući da se u Saboru bavio gospodarskim pitanjima – njegov povjerenik za poštu, brzojav i telefon. Na tom je položaju proveo demađarizaciju poštanske službe (jezik, osoblje), dao prebiljegovati austro-ugarske marke i izdao prve hrvatske marke. Također je bio član Privremenoga narodnog predstavništva Kraljevine SHS, Narodnoga kluba i jugoslavenske delegacije na mirovnoj konferenciji u Parizu kao poznavalac prilika u Istri i na Hrvatskom primorju, osobito u Rijeci. U novoj je državi bio jedan od organizatora Hrvatske zajednice; surađivao je u njezinu glasilu Hrvat (1919, 1920). Istupao je za ravnopravnost narodâ, a protiv prevlasti, majorizacije i nasilne centralizacije. Nezadovoljan prilikama u kojima se našao hrvatski narod otklonio je lisnicu ministarstva šuma i ruda te se najposlije povukao iz političkoga života.
LIT.: Janko Šimrak: Neke uspomene iz godine 1916–1918. Narodna politika, 6(1923) 109, str. 3–4. — Posljednji oproštaj sa Cezarom Akačićem. Jutarnji list, 24(1935) 8483, str. 4. — Umro Cezar Akačić. Obzor, 76(1935) 206, str. 4.
Trpimir Macan (1983)
