AKVILA

traži dalje ...

AKVILA (Aquilla), povlaštena obitelj na otoku Braču, podrijetlom iz Pražnica. U pražničkim crkvenim maticama, što su se počele voditi 1594, spominje se već prve godine, ali zacijelo se javlja i prije XV st. Kad je u XV st. Omiš došao pod mletačku upravu i prestala opasnost od napada omiških gusara, mnoge obitelji iz Pražnica, među njima i obitelj A., grade kuće u zaseoku Pučiški Dolac i osnivaju novo primorsko bračko naselje Pučišća. Mate A. sagradio je poslije 1467. kaštel u Pučišćima po uzoru na mještanina Ciprijana Žuvetića, koji je te godine prvi sagradio kaštel u mjestu bojeći se napada Turaka koji su zagospodarili područjem Neretve i dijelom primorja. Branioci tih kaštela odbili su turski napad na Pučišća 1571. U tijeku vremena sagrađeno je u mjestu još 13 kaštela, a do danas se sačuvalo samo nekoliko, među njima i kaštel obitelji A., koji je jedno vrijeme bio zgrada općine. U XVI st. neki članovi obitelji žive i u Splitu. God. 1551. spominju se messer Girolamo Aquilla et fratelli, nobili della Brazza, abitanti a Spalato. Kad je 29. IX 1619. splitski nadbiskup Sforza Ponzoni uputio generalnom inkvizitoru u Veneciji materijal sabran u istrazi protiv heretika Agostina Capogrossa, spomenuo je kao mogućeg svjedoka u daljoj istrazi i Capogrossova šurjaka Nikolu Akvilu. U Splitu i Zadru spominje se do novijeg vremena obitelj Boccareo Aquilla.

LIT.: Grga Novak: Povijest Splita, 2. Zagreb 1961, 134. — Dasen Vrsalović: Povijest otoka Brača. Brački zbornik, 1968, 6, str. 141, 142, 169, 208, 212.
 
Ante Laušić (1983)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

AKVILA. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 21.11.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/akvila>.