ALAGIĆ, Šukrija

traži dalje ...

ALAGIĆ, Šukrija, arabist i kulturni radnik (Tuzla, 20. V 1881 — Derventa, 31. I 1936). Potječe iz činovničke obitelji podrijetlom iz Konjica. Osnovnu školu (ruždiju) i gimnaziju od šestog razreda završio je u Sarajevu, a ostale razrede u Mostaru. Studirao je na Filozofskom fakultetu u Beču orijentalne jezike i slavistiku (1901–1905). Diplomirao je 1905. i iste godine bio postavljen za suplenta na Velikoj gimnaziji u Sarajevu; 1908. položio je profesorski ispit, a 1911. imenovan je profesorom. God. 1916. premješten je na gimnaziju u Mostar, a 1917. na mušku učiteljsku školu u Derventi. Od 1920. je na nižoj gimnaziji u Derventi, a od 1927. do mirovine (1931) bio je direktor gimnazije u Tuzli. Otada je živio u Derventi. Bio je član Vakufskoga mearifskog povjerenstva (1926) te potpredsjednik i član saborskog odbora Vakufskoga mearifskog sabora za banjalučko područje (1927). Surađivao je u muslimanskomu kulturnom društvu Gajret. — Više članaka o principima i pravilima islama, shvaćanju islamskih životnih načela kako ih propisuje Kuran te iz islamske povijesti, objavio je u časopisima i listovima: Sarajevski list (1913), Gajret (1927, 1930, 1932), Pravda (1927), Novi behar (1930–1934), Glasnik Vrhovnog starješinstva Islamske vjerske zajednice Kraljevine Jugoslavije (1933–1935), kalendar Narodna uzdanica (1934, 1935). Važniji su mu članci: Alkohol i Kuran (Gajret, 1930, 9), Izobraženje žene (Novi behar, 1932–1933, 19–20), Astronomija i Kuran (Novi behar, 1933–1934, 6–7, 8–10, 11–14, 15–16), Pokrivanje žene po islamu (Narodna uzdanica, kalendar, 1934), Od predrasuda k istini (Glasnik..., 1935, 1, 2, 3, 4, 6), Poslušnost djece roditeljima (Narodna uzdanica, kalendar, 1935). Priredio je Izbor iz Kitabu sireti resulillahi (iz Muhamedove biografije od Ibn Ishaka) te sastavio za nj rječnik (1913). U rukopisu su ostali: Izbor iz 1001 noći (s rječnikom) i rječnik za Fitedail hajvanati. Glavni je Alagićev rad prijevod Kurana i tefsira (tumačenja Kurana). Ukupno je preveo u 4 sveska 4 početne sure (i to: I. Elfatiha, Elbekaretu do 210. ajeta, II. Elbekaretu, Alu Imrane do 41. ajeta, III. Alu Imrane, II. Annisa do 59. ajeta). Uz tekst preveo je tumačenje što ga je u kairskomu vjerskom časopisu Elmenar objavljivao od 1900. arapski teolog Muhamed Rašid Riza oslanjajući se na tefsir islamskog učenjaka Šejha Muhameda Abduhua, egipatskog muftije. A. donosi arapski tekst, transkripciju, prijevod i tumačenje jezika i sadržaja. To je u nas prvi prijevod Kurana iz arapskog izvornika (prijevod Miće Ljubibratića, Beograd 1895, je s francuskog) i prvi prijevod nekog tefsira. Surađivao je s Džemaluddinom Čauševićem, a prijevode izdao u vlastitoj nakladi. Zadnji, peti svezak prijevoda nije objavljen. Pripremao je i arapsko-hrvatski rječnik. Preveo je s arapskog djelo Šejha Muhameda Abduhua: Tefsirul Kur-Anil-Kerimi (Sarajevo 1926–1927), prerađeno i nastavljeno kao Elkuranul Hakimu – Kuran Mudri (Tuzla 1931, Sarajevo 1931, Sarajevo 1932, Derventa 1934) i Tefsiru Džuz i Amme (Sarajevo 1933–1934). — A. je bio »značajna ličnost hrvatske orijentalistike zbog uspješnih prijevoda i oštroumnih komentara Kurana« (I. Esih).

LIT.: Em.: Prevod Kurana i prevod Tefsira. Pravda, 7(1926) 52, str. 2. — Mehmed Handžić: Elkuranul Hakimu. Kuran mudri, treća knjiga. Novi behar, 6(1932–33) 24, str. 350–351. — Derviš Korkut: Elkur’anul-hakimu. Novi behar, 7(1933–1934) 1/2, str. 26–27. — Ivan Esih: Hrvatski prijevod Kurana. Obzor, 75(1934) 272, str. 1. — Munir Ekremov Šahinović (Ekr.): Arabsko-hrvatski rječnik. Ibid., 76(1935) 93, str. 2. — Isti: Nov hrvatski prevod Kurana. Ibid., 216, str. 4. — (Alija Nametak): Mehrum Šukrija Alagić. Novi behar, 9(1935–36) 14/16, str. 207–208. — Ivan Esih: Smrt Šukrije Alagića, hrvatskog prevodioca Korana. Jutarnji list, 25(1936) 8629, str. 10 i Obzor, 77(1936) 27, str. 1. — E. A. Sukrija Alagić. Jugoslavenski list, 19(1936) 29, str. 4. — (Nekrolozi): Islamski glas, 2(1936) 21, str. 2; Jugoslavenska pošta, 7(8)(1936) 2029 str. 3; Narodna uzdanica (kalendar), 5(1937) str. 19 i 172–173.
 
Milka Jauk-Pinhak (1983)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

ALAGIĆ, Šukrija. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 12.10.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/alagic-sukrija>.